Prihrana ratarskih kultura
Iznimno dobro stanje pšenica i ječmova na području Osječko-baranske županije budi nadu u nadprosječno dobru pšeničnu godinu. Ovo stanje temelji se na činjenici da su jesenas bili dobri vremenski uvjeti za sjetvu, da je pšenica najvećim dijelom zasijana u optimalnom roku, te da je kao rijetko koje godine dobro nikla i ušla u zimu u odličnoj kondiciji.
O svemu ovome već smo pisali i izrazili određen optimizam.
Kako se ne bi veliki dio dobro obavljenog posla upropastio, potrebno je obaviti jednu od najvažnijih obaveznih mjera njege - prihranu.
Budući da pšenica ima dugu vegetaciju i specifičan vegetacijski razvoj, treba joj osigurati dovoljne količine lako topivog i pristupačnog dušika tijekom najvećeg dijela vegetacije.
Kako je dušik za razliku od fosfora i kalija vrlo pokretljiv, njegovo prisustvo je veoma raznoliko po dubini profila, ne može ga se dati na zalihu te ga se s toga mora davati u više navrata (prihrane).
Prihrane konbiniranim (NPK) gnojivima treba izbjegavati zbog neznatnog premještanja u niže slojeve, pa korijen ostaje na površini što izaziva mogućnost polijeganja usjeva i nemogućnost korištenja vode iz dubljih slojeva tla.
Kako je poznato prihrana strnih kultura obavlja se u nekoliko navrata, ovisno o stanju usjeva i zalihi hraniva u tlu.
Budući da količine lako prihvatljivog dušika nisu na svim parcelama iste, zbog različite plodnosti, predkulture i drugih okolnosti, potrebno je radi racionalne gnojidbe za svaku parcelu utvrditi optimalnu dozu tehničkih gnojiva s obzirom na očekivani prirod. To se čini neposredno pred prihranu, takozvanom N-min metodom, čime se izbjegava gnojidba po metodi “sve isto“. Na ovaj suvremeni način stvaraju se značajne uštede (u današnje vrijeme vrlo bitno) s jedne strane, i štiti tlo od prekomjernog unošenja nitrata - Nitratna direktiva.
Na kraju ovog članka netko bi mogao primijetiti: „Ovdje je dosta toga napisano, ali najvažnije nije, a to je - koliko sada uopće dodati KAN-a po hektaru pšenici?“. Odgovor je - obratite se najbližem agrokemijskom laboratoriju, pri čemu nećete pogriješiti. A ako je to neizvedivo (daleko je, ili nemate vremena), onda ipak primijenite staru metodu sa 150-200 kg KAN-a po ha, samo nemojte zakasniti!
Autor: Željko Vencl, dipl. ing. agr.
Foto: RGBStock.com
Povezane biljne vrste
Izvori
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr