Prikazana precizna žetva kombajnom Claas Lexion 6900 - veća kvaliteta zrna i manji gubitci

Precizna žetva ječma kombajnom Claas Lexion 6900 bila je tema druge radionice tvrtke Jerković d.o.o. održane u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek i Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede. 

Poljoprivrednicima je tako na polju u Koškoj demonstriran rad, a svi zainteresirani su iz prve ruke, odnosno vožnjom u kombajnu mogli "osjetiti“ prednosti ovakve mehanizacije. 

Prema riječima vlasnika tvrtke Alojzija Jerkovića, ovaj model sa šest slamotresa trenutno je najveći na tržištu kada je riječ o klasičnom sustavu vršidbe.

Revolucionarni sustav vršidbe 

Kombajn pokreće MAN-ov motor od 373 kW, odnosno 507 konjskih snaga, a opremljen je revolucionarnim sustavom vršidbe APS SYNFLOW, odnosno ima ubrzivač mase pred uvlačnim kanalom, glavni bubanj, bubanj za odvajanje zrna, biter i slamotres. Širina bubnja mu je 1,7 metara, a zapremnina spremnika za sjeme 13.500 litara. 

Naravno, kao i svi takvi kombajni opremljen je Cebis sustavom - zaslonom osjetljivim na dodir od 12 inča na kojem se nalazi ikona kombajna s postavkama za sve glavne funkcije poput brzine rotora i ventilatora, vlage zrna kao i razine punjenja spremnika za zrno. Na dnu zaslona nalaze se dvije klizne komande koje omogućuju operateru podešavanje odnosno odabir optimalne ravnoteže između čistoće zrna, kvalitete slame i propusnosti.

Brzinu stroja automatski kontrolira tzv. Cruise Pilot nadgledanjem različitih parametara poput volumena usjeva u kućištu "hranilice", protoka u tonama na sat i opterećenja motora. Zaslon će također prikazati faktor koji ograničava performanse kombajna u trenutnim uvjetima, a koji se zatim mogu promijeniti pomoću dodirnog zaslona.

Sustav za optimizaciju elektroničkih strojeva Claasa ili skraćeno Cemos sastoji se od nekoliko podsustava koji automatski nadziru i prilagođavaju sve aspekte procesa vršidbe, čišćenja, odvajanja, strništa i upravljanja motorom. Funkcije kontinuirano i automatski prilagođavaju stroj u skladu s trenutnim uvjetima žetve i omogućuju maksimalan protok uz vrhunsku kvalitetu zrna i čišćenje, a potrošnju goriva minimaliziraju.

"Vi mu, naime, možete zadati nekoliko parametara i po njima se on navodi sam. Isto tako si zadaje i sam pravac, osjeća koliko mase ulazi u njega, a možete ga postaviti da radi učinak prema protoku mase, lomu zrna, čistoći i tako dalje“, pojašnjava Jerković dodajući kako se svi ti podaci mogu pohraniti i telemetikom poslati na računalo. 

Ono što je bitno za napomenuti, dodaje, u slučaju da kombajn iz nekoga razloga počne imati veći postotak gubitaka, automatika registriranog gubitaka automatski regulira brzinu protoka mase, odnosno usklađuje količnu protoka mase i vršidbu u kombajnu paralelno s brzinom. 

Što se tiče navigacije, Claas Lexion 6900 osim ugrađenog GPS-a ima i "rezervni" sustav koji je vidljiv u centru kabine kao izdignuti odrezani trokut unutar kojega se nalaze skeneri položaja ovršene i neovršene mase na njivi. "To je drugi sustav, koji ne funkcionira kao GPS, no također omogućava da kombajn može automatski ići sam. Dakle, vozač ne mora upravljati“, objasnio je Jerković.

Precizna poljoprivreda u teoriji

Sve ono što se u praksi vidjelo na polju, kroz predavanje na radionici poljoprivrednicima je pojasnio izv. prof. dr. sc. Ivan Plaščak s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Na samom početku, napomenuo je kako je osim zemljišta, rada i kapitala, u poljoprivrednoj proizvodnji od presudne važnosti i informacija. "Ulaganja u informacijske tehnologije se uglavnom odvijaju u urbanim područjima industrijskih zemalja, unatoč potencijalu za isplative primjene IT-a i u ruralnim područjima zemalja u razvoju“, istaknuo je. 

Nadalje, pojasnio je ulogu mjernih uređaja u automatizaciji kombajna koji se primjenjuju na tri funkcionalna načina, a to su specifični mjerni uređaji za mjerenje fizikalnih veličina, oni u funkciji indikacije, odnosno monitoringa i treći, najistaknutiji, odnose se na primjenu mjernih uređaja pri upravljanju u okviru sustava automatskog upravljanja.

"Samo pomoću adekvatnih mjernih instrumenata, pravilno postavljenih i usklađenih, moguće je pratiti rad kombajna i tijek žetve, a potom reagirati pomoću regulatora u cilju otklanjanja poremećaja“, naglasio je Plaščak. 

Kada je riječ o modelu automatizacije žitnog kombajna, dominantan tip upravljanja kombajnima je modularno upravljanje. "Ono je po svojoj prirodi hijerarhijsko, pri čemu su upravljački sustavi na prvom, a procesno računalo na drugoj, višoj hijerarhijskoj razini“, dodao je.

Nositelji informacijskog sustava za upravljanje i vrednovanje su GPS i (D)GPS, koji potpomažu mjerni sustav kombajna u prikupljanju podataka pri žetvi, kao i pri uzorkovanju tla, dok su glavno sredstvo za prijenos podataka između raznih komponenti informacijskog sustava (GIS) memorijske kartice PCMCIA, USB stick-ovi, telematika i slično.

Izračunavanje prinosa, napomenuo je, po pojedinim parcelama vrlo je značajno. Na tome se temelji izrada karte prinosa, koja površinski prikazuje kako su utjecali različiti postupci pri uzgoju na sam prinos.

"Zadaća kartiranja prinosa je da se rezultati predstave na način koji će korisnici lako razumjeti. Zbog toga se izračunate vrijednosti prinosa razvrstavaju po klasama prinosa i prikazuju bojama, što se naziva GIS vizualizacija“, naglasio je. 

U svom predavanju, Plaščak je pojasnio i što su to senzori prinosa i kako su podijeljeni, ali i najsuvremenijeg tehničkog rješenja automatskog vođenja univerzalnog žitnog kombajna – laserskog uređaja. 

Trend proizvodnje manje kombajna s većim kapacitetom

Tendencija razvoja strojeva, ističe Jerković, u svijetu pa i u Europi je ta da se proizvodi manji broj kombajna s većim kapacitetom i tako zamijenjuju oni slabiji koji su do sada radili po jedinici površine. 

Umjetna inteligencija na ovoj Claasovoj žetelici, ali i na ostalim takvim njihovim strojevima, napravljena je tako da bolje radi od bilo kojeg poljoprivrednika, najboljeg vozača kombajna koji nije umoran i nije izgubio koncentraciju.

"Ovo je druga godina od kada je on na tržištu, a u prošlogodišnjim testovima po zapadnoj Europi pokazao je svu svoju moć. S hederom 10.80 i prinosom pšenice oko 10 tona po hektaru imao je oko 44 do 45 tona na sat s gubitcima između 0,7 do 0,8 posto od ukupnog prinosa“, istaknuo je.