Prof. Stipešević: Tko je ulagao u suncokret, dobro će proći

U sklopu demonstracijske aktivnosti pod nazivom "Prikaz suvremene i dobre prakse u proizvodnji suncokreta u istočnoj Slavoniji“, osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti drugu je godinu zaredom organizirao na svojem pokušalištu u blizini Tenje Dane polja suncokreta. 

Pokus se vršio na 1,5 hektar, posijano je 27 različitih hibrida od sedam sjemenskih kuća, a glavni cilj je utvrditi koji bi hibridi bili najkonkurentniji, najpovoljniji za proizvodnju u istočnom dijelu Slavonije. 

"Očekujemo da ćemo dobiti vrijedne informacije o tome koji je suncokret najprilagođeniji ovome području što će uvelike pomoći i samim proizvođačima kao i struci“, kazao je izv.prof.dr.sc. Tomislav Vinković, prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija. 

Jednaka agrotehnika kod svih hibrida

Agrotehnika se kod svih hibrida provodila na jednak način. U predsjetvenoj gnojidbi koristila se UREA, sjetva je obavljena 23. travnja, a osnovna gnojidba odrađena je sa 75 kg/ha MAP NP 15-51. 

Ono što je bitno za spomenuti, ističe Vinković, je to da su se koristili zemljišni herbicidi jer su sve sorte otporne na njih, a u protivnom pojedine sorte zahtjevaju različitu tehnologiju primjene tj. vrste herbicida.

Prema riječima prof.dr.sc. Bojana Stipeševića s FAZOS-a, alarmantnog stanja s bolestima i štetnicima nije bilo. 

Kaže kako su jedino mislili da će imati problem s oplodnjom zbog lošeg stanje u pčelarstvu, malih zajednica i svega drugog što je za suncokret jako bitno, no na kraju nije bilo "šturih" glava, dobro su popunjene. 

Cik cak sjetva 

U nešto drugačijem obliku sjetve, na manjem dijelu pokušališta posijano je sedam hibrida RWA sjemena. 

"Pokus je to koji već godinama provodimo na ovom pokušalištu na kukuruzu, a ove godine malo smo se zaigrali i sa suncokretom. Riječ je o twin row tehnologiji gdje se ne sije suncokret svakih 70 cm i 20 cm međurednog razmaka nego se red praktički razdvaja pa imamo cik cak sjetvu“, pojasnio je profesor Stipešević o čemu je točno riječ. 

Time se, objašnjava, dobije bolja pokrivenost prostora, a služi kao arhitektonska pripomoć protiv rušenja od vjetra jer su redovi puno bliži i biljka nema gdje pasti. "Kada ju vjetar počne gurati ostane ispravna tako da glavica i sjeme ne bude u kontaktu s tlom", objašnjava.

Također, dodaje, prednost kod ovoga načina sjetve je što na istu površinu možemo nagurati 20 posto više sjemena.

"Tko je ulagao u suncokret ove godine dobro će proći, pogotovo što cijene ulja i hrane dobro prate cijene uljarica ovoga tipa“, poručio je Stipešević.

Očekuju dobre prinose

Inače, pokusi su provedeni u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, a Siniša Hrgović, viši savjetnik specijalist naglasio je na Danima polja kako su ovi pokusi iznimno važni kako bi se vidjelo što je novo na tržištu od sorata odnosno hibrida. 

"Po pitanju ovoga pokusa agrotehnika je obavljena besprijekorno pa će prinosi zasigurno biti barem na razini prosjeka ili iznad njega“, rekao je.

Osvrnuo se i na samu proizvodnju ove kulture u Hrvatskoj vjerujući kako neće doći do pada površina jer je ipak cijena ta koja određuje što će poljoprivrednici sijati. 

"Bez obzira na to što je ova godina bila dosta nepovoljna i imali smo jedan veliki period suše, suncokret je uspio, u ključnom trenutku dobio je nešto oborina i možemo očekivati lijepe prinose“, zaključio je profesor Vinković.