Proizvođačima šećerne repe dodatna potpora tijekom tri godine

Očekivala se bura, ali ipak se dogodio povjetarac na sastanku ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića s predstavnicima šećeranskog sektora u Osijeku. Tolušića sa suradnicima uspio je uvjeriti sve da je stanje u hrvatskoj proizvodnji šećera stabilno i da se očekuje uspješna proljetna sjetva slatkog korijena.

"Netko će mi za ovo iskopati oči jer smo za proizvođače šećerne repe jako mnogo napravili, i to daleko više nego li za neke druge sektore u poljoprivredi. A želim i dalje pomagati. Za projekte proizvođača šećerne repe isfinancirali smo apsolutno sve koji su to htjeli. U niti jednom sektoru nije tako. Sve projekte smo odobrili pa čak i one koji su imali manjkavosti u prijavama. Sada čujem i da je problem s bolestima u šećernoj repi jer neka zaštitna sredstava nisu odobrena na našem tržištu. I to ćemo napraviti čim neka od zaštitarskih kuća zatraži dozvolu", rekao je ministar poljoprivrede u osječkom HGK.  

Dodatnih 60 milijuna kuna tijekom tri godine 

Iznio je i podatak da je nedavnim projektom osuvremenjivanja proizvodnje korijena šećerne repe kod proizvođača završilo oko 10 milijuna eura kojima je nabavljena brojna kvalitetna mehanizacija i oprema. Osigurana je i posebna potpora po hektaru tijekom tri godine (2019., 2020., 2021.) što je dodatnih približno 20 milijuna kuna po godini odnosno 60 milijuna kuna, što znači da je riječ o više od 700 eura po hektaru plus redovna potpora koju dobiju.

"Hrvatska se i na EU razini bori za što bolje uvjete u sektoru šećera te za održivost hrvatske proizvodnje šećera. Na zadnjem sastanku radne skupine za šećer koju je oformio povjerenik Phil Hogan iznio sam naše smjernice, a to su u svakom slučaju zadržati proizvodno vezana plaćanja i nakon 2020. godine. Zatim spriječiti nelojalnu konkurenciju kao i poduzeti odgovarajuće mjere od strane Europske komisije", rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede na sastanku s proizvođačima i prerađivačima šećerne repe u Hrvatskoj gospodarskoj komori, županijskoj komori Osijek.

Na sastanku kojem su pored Tolušića i Majdaka prisustvovali i Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, Ernest Nad, stručni suradnik za poljoprivredu i prehrambenu industriju u HGK, Zoran Kovačević, predsjednik osječke HGK, predstavnici proizvođača, ali i prerađivača, odnosno šećerana, Karalić je predstavio prijedlog programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2019.-te do 2021.godine koji izgleda dosta kvalitetan i ulijeva optimizam samim proizvođačima.

Josip Bešlić, poljoprivrednik iz Bokšić Luga u općini Đurđenovac, osvrnuo se na teškoće u proizvodnji. Istaknuo je da su veliki problemi s bolestima i zaštitom od njih i da su kemijske kuće na našem području očito u problemima sa šećernom repom spominjući i kako je prošle godine pretanjurano više od tisuću hektara zbog bolesti. Istaknuo je posebno problem s korovom Abutilon. Kaže da je poznato da u Europi ima sredstvo koje ga uspješno rješava, ali ono kod nas nije registrirano i naši proizvođači šećerne repe ne mogu do njega. Ministar mu je odgovorio, kako smo i naveli, da će, čim zaštitarske kuće poduzmu korake za registraciju toga sredstva, Ministarstvo napraviti što treba u najkraćem roku da to sredstvo bude priznato.

Petar Pranjić, predstavnik baranjskih poljoprivrednika koji smatra da će sjetva biti prepolovljena, upitao je predstavnike šećerana je li istina da će ove godine repu prerađivati samo osječka i županjska šećerana i što uopće znači za proizvođače spajanje triju šećerana u jednu tvrtku. Odgovorio mu je Josip Bičvić, član Uprave tvrtke Žito d.o.o. kako je to prije svega ušteda za prerađivače, odnosno šećerane i olakšanje poslovanja i položaja na tržištu njima. A poljoprivrednicima se ništa ne mijenja, čak je za očekivati da će takvim zajedničkim djelovanjem biti za proizvođače izborene manje cijene repromaterijala. No, istaknuo je da spajanje još nije pravno završeno jer se čeka stav Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Sijat će se manje površina 

Stjepan Pušić iz Poljoprivredne zadruge Almus iz Ernestinova kazao je da je i dalje veliki problem državna zemlja, jer su je "dobili mnogi koji po ničemu nisu zaslužili uopće raditi zemlju, a kamoli je dobiti od države u zakup".

U svakom slučaju, može se reći da je i pored toga što je prošla godina bila jako teška za proizvođače šećerne repe i zbog suše i bolesti, ipak i sjetva i prerada i otkup siguran i da uz stalnu podršku države nema problema za same proizvođače. Očekuje se da će biti posijano nekih 15 posto manje površina od onih koje bi bilo potrebno jer se mnogi proizvođači boje tehnoloških i klimatskih problema kao što je bilo prošle godine.