Proizvodnja silažne mase čitave stabljike kukuruza

Približava se sjetva kukuruza. Svaki poljoprivrednik priprema se za sjetvu ove, najznačajnije ratarske kulture. Poljoprivrednici, stočari vrlo često pitaju koji hibrid izabrati za pripremu kvalitetne silaže.

Na tržištu se nalazi velik izbor hibrida kukuruza, različitih osobina i duljine vegetacije. Poljoprivrednim proizvođačima koji se bave stočarkom proizvodnjom u interesu je imati što kvalitetniju silažu, pa ću podsjetiti na već poznate čimbenike koji utječu na prinos i kvalitetu silažne mase: najpovoljniji period za siliranje čitave stabljike kukuruza treba obaviti u vrijeme kad usitnjena silažna masa kukuruza ima vlažnost 65 do 70%. Nalijevanje zrna još uvijek nije završeno: gornja polovica zrna je tvrda, a donja je meka i mliječna (mliječna linija na 2/3 do 1/3 zrna). Tada je učešće zrna u silažnoj masi optimalno, sadržaj šećera također, a probavljivost takve silaže najbolja. Ukoliko prijevremeno započnemo silirati u silažnoj masi bit će manje zrna, a to znači i manje energije. Prilikom prekasnog siliranja, prenizak sadržaj vode u masi otežava sabijanje mase. Osim o suhoj tvari, kvaliteta silažne mase ovisi i o ućešću zrna, lista i stabljike u ukupnoj silažnoj masi: u silažnoj masi treba biti 40-50% zrna i 20-30% listova.

Kod odabira hibrida moramo voditi računa i o duljini vegetacije. Ukoliko odaberemo prerani hibrid, postići ćemo manji prinos. Kod odabira prekasnog hibrida, kvaliteta silažne mase bit će niža radi premalog učešća zrna.

Prinos jako ovisi o postignutom sklopu (broj biljaka po jedinici površine). Svaka oplemenjivačka tvrtka daje preporuku optimalnog sklopa za svaki pojedini hibrid.

Potrebne gustoće sklopa za hibride kukuruza različitih vegetacijskih skupina dozrijevanja

U tablici je raspon gustoća za kukuruz namijenjen uzgoju zrna. Kod uzgoja kukuruza namijenjenog proizvodnji silaže od čitave stabljike, gustoće trebaju biti 10% veće.

U praksi se često događa da je posijan premali broj zrna po jedinici površine, što ima za posljedicu manji prinos. Rjeđi su slučajevi pregustog sklopa. U tim slučajevima, klipovi kukuruza se slabije razviju, učešće zrna u masi je opremalo, pa je i kvaliteta silaže manja.

Prilikom ubiranja silažnog kukuruza moramo voditi računa o visini reza (optimalna je 25 cm). Ukoliko silažni kombajn odreže stabljiku kukuruza na 40 cm ili čak više od tla, umanjit će prinos silažne mase za otprilike 5%, a porast će njena probavljivost. Češće se događa da je visina reza niža od optimalne. Tada sa prenisko odrezanom stabljikom unosimo u silos čestice zemlje, time i uzročnike kvarenja.

Na kraju, moramo voditi računa i o dužini sječke. Kraći rez omogućuje bolje gaženje i sabijanje biljne mase, ali iziskuje više energije radnog stroja. Osim potpunog reza biljne mase, za kvalitetu kukuruzne silaže važno je da je silokombajn opremljen procesorom za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog kukuruznog zrna («corn-cracker»). Takva silažna masa bolje se konzervira, životinje je bolje probave.

Rezultati postignuti prošle godine u OPG-u Jakrlin

Svake zime, tijekom stručnih predavanja, poljoprivrednici stočari koji moraju proizvesti dovoljne količine kvalitetne silaže postavljali su često pitanje koji je najbolji hibrid za silažu čitave stabljike kukuruza. Iz svega ranije nabrojenog vidimo da odgovor nije nimalo jednostavan, da je izbor hibrida samo jedan od čimbenika koji utječe na prinos i kvalitetu. Stoga smo odlučili posijati jedan pokus kod OPG-a koji i inače intenzivno surađuje s HZPSS-om.

Bez obzira na sve dogovore, uvijek se dogodi nešto nepredviđeno. Tako je bilo i ovaj puta prije sjetve 9 različitih hibrida kukuruza, od 5 različitih sjemenskih kuća (Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d., KWS Sjeme d.o.o., RWA Raiffeisen Agro d.o.o., Sjemenarna Zagreb d.o.o. i Syngenta Agro d.o.o.).

Vlasnik parcele pripremio je parcelu za sjetvu, pognojio je prema preporuci, ali je u razgovoru prilikom priprema za sjetvu spomenuo da je prošle godine primijetio oštećenja biljaka kukuruza od žičnjaka. Zajedno smo obavili pregled parcele i utvrdili prisustvo žičnjaka u velikom broju (44/m2). Znali smo da sjetva tretiranog sjemena insekticidom nije dovoljna zaštita obzirom na izuzetno veliku brojnost žičnjaka, ali smo ipak odlučili tretirati sjeme insekticidom, sami, u «kućnoj radinosti». Znali smo i da je izbor insekticida u prodaji ograničen, ali ... Znali smo i da kvaliteta nanošenja samog insekticida neće biti ni približno jednaka onoj koja je izvršena u za to ovlaštenim tvrtkama za doradu i pakiranje sjemena. Na sjeme smo nanijeli insekticid prema priloženoj uputi. Jedini insekticid koji smo mogli kupiti bio je MACHO 70 WS (djelatna tvar imidakloprid). Istom djelatnom tvari bilo je tretirano sjeme dvaju hibrida u već prilikom dorade (MACHO 60 FS).

Na pojedinim biljkama smo primijetili oštećenja, neke su i propale, ali ipak možemo biti zadovoljni postignutim sklopom, obzirom na brojnost zemljišnih štetnika.

Prije samog siliranja prebrojili smo sklop: najmanji je bio 54 667 biljaka/ha, a najveći 70 333. Prilikom sjetve posijali smo i sjeme netretirano insekticidom (radi toga da se vidi kakav bismo sklop postigli da smo posijali netretirano sjeme insekticidom). Tu je «preživjelo» samo 49 000 biljaka/ha. Iz svega vidimo da nismo uspjeli postići preporučeni sklop za pojedini hibrid. Prema tome, mogli smo očekivati i nešto niži prinos silažne mase. U donjoj tablici prikazani su preporučeni i ostvareni sklopovi za svaki hibrid.

Međutim, prilikom gnojidbe vlasnik nije štedio, pa je ovaj usjev samo u obliku mineralnog gnojiva imao na raspolaganju: 200 kg/ha dušika, 150 kg/ha fosfora i 150 kg/ha kalija. Pri osnovnoj obradi obavljena je gnojidba N : P : K formulacijom 8 : 26 : 26 u količini 435 kg/ha, a predsjetveno N : P : K formulacijom 15 : 15 : 15 u količini 260 kg/ha i 275 kg/ha UREA-e. Osim toga, na parcelu je izvežena i goveđa gnojovka.

Sjetva je obavljena 25. travnja, a u donjoj tablici navedeni su hibridi, sjemenske kuće, vegetacijska skupina i preporučeni i ostvareni sklop za svaki hibrid. Siliranje je obavljeno 16. rujna 2008. godine, uz vaganje svakog pojedinog hibrida.

Siliranje je obavljeno 16. rujna 2008. godine, uz vaganje svakog pojedinog hibrida. Svi još pamtimo da je prošle godine mjesec kolovoz bio izuzetno topao, a početkom rujna puhao je i vruć vjetar, što je utjecalo na skraćivanje optimalnog vremena siliranja kukuruza. Iako smo se bojali da smo zbog vremenskih prilika zakasnili sa siliranjem, (znamo da u vrijeme siliranja, sadržaj suhe tvari 30-35 %) rezultati pokazuju da je prosječan sadržaj suhe tvari bio 35,3%. Naime, svaki je hibrid dostavljen na analizu u Zavod za hranidbu domaćih životinja pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Postignuti prinosi svježe silažne mase kretali su se od 42,0 t/ha do 75,0 t/ha a prinos suhe tvari 18,7 t/ha do 29,1 t/ha. Raspon suhe tvari kretao se 34,3 do 44.5 %.

Vjerujem da bi kvaliteta silažne mase bila još bolja da se u planirano vrijeme siliranja nije pokvario kombajn, pa da dva dana nije padala kiša...

Ne kaže se bez razloga da je poljoprivreda «tvornica pod vedrim nebom».

Zahvaljujem svim poljoprivrednicima koji su sudjelovali u provođenju ove «učionice na otvorenom» - od vlasnika, obitelji Jakrlin iz Ladislava Sokolovačkog, do onih koji su strpljivo čekali na odvagu svake prikolice pune svježe silažne mase, sudjelovali u gaženju silaže...

Također, hvala svim kolegama iz oplemenjivačkih i sjemenskih kuća koji su donirali svaki po dvije vrećice sjemena kukuruza, a zatim i financirali kemijsku analizu uzoraka svježe silažne mase; kolegama koji su pomogli prilikom određivanja sklopa, mjerenja parcele, vaganja svježe silirane mase.

Autor: Tatjana Međimurec, dipl. ing. agr.