Prosječni trošak proizvodnje žitarica u EU je 635 eura po hektaru

Vođeni višim cijenama žitarica i stabiliziranim manjim troškovima, prihodi poljoprivrednih gospodarstava u EU od žitarica porasli su za 14% u 2017. u odnosu na 2016. To je jedno od ključnih podataka izvješća EU o poljoprivrednim gospodarstvima, koje je objavila Europska komisija.

Obuhvaćajući najnovije dostupne podatke od 2008. do 2017. iz mreže podataka o računovodstvu poljoprivrednih gospodarstava (FADN), izvješće daje opći pregled troškova proizvodnje, profitabilnosti i prihoda EU gospodarstava od žitarica, uključujući običnu pšenicu, durum pšenicu, zrno kukuruza i ječam.

Kriza 2009. utjecala na profitabilnost žitarica

Kriza s hranom iz 2009. godine jasno je utjecala na četiri vrste žitarica u EU. Primjerice, profitabilnost se značajno smanjila, s padom u rasponu od 27% za kukuruz do 92% za ječam. Unatoč tome, proizvodnja žitarica i profitabilnost žitarica u EU brzo su se oporavili nakon krize, ponekad dosežući više razine nego prije 2009. godine.

Međutim, uslijed daljnjih padova između 2013. i 2016., ukupna profitabilnost žitarica u EU uveliko se stabilizirala od 2009. godine. Tijekom godina, izvješće pokazuje da su najisplativije žitarice kukuruz, a slijede ga durum i obična pšenica.

Glavni troškovi za proizvodnju žitarica su sjeme, gnojiva, proizvodi za zaštitu usjeva i strojevi/infrastruktura. Prema izvještaju, prosječni ukupni operativni trošak za žitarice u EU iznosi 635 eura po hektaru. Što se tiče usjeva, proizvodnja kukuruza ima veće troškove na svim razinama, osim zaštite usjeva, koji su veći za proizvodnju pšenice.

Troškovi za proizvodnju žitarica sežu i do 800 eura po hektaru

Unutar EU troškovi se mogu grupirati u dvije velike skupine zemalja. S jedne strane, zemlje poput Hrvatske, Mađarske, ili baltičke regije imaju "srednje prosječne troškove" - oko ili nešto više od 500 eura po hektaru. S druge strane, druga grupa ima "više prosječne troškove" koji se kreću oko 800 eura po hektaru, sa zemljama poput Danske, Njemačke ili Francuske. Ti troškovi uvelike ovise o vrsti žitarica koje se uzgajaju u zemlji.

Što se tiče dohotka, temeljenog na glavnom pokazatelju neto dodane vrijednosti (FNVA) na poljoprivrednom gospodarstvu, utjecaj krize iz 2009. također je bio snažan, smanjujući se sa 20.221 eura na 12.873 eura godišnje po radnoj jedinici. Situacija se lagano oporavila u 2011. i 2012. prije nego što je ponovno opala u 2013. Od tada se uglavnom stabilizirala do neznatnog poboljšanja u 2017. godini, kada je prosječno u EU dosegla 18.400 eura godišnje po radnoj jedinici.

Objavljena poljoprivredna prognoza od 2019. do 2030. godine

Prema izvješću, zemlje i regije koje su postigle veću dodanu vrijednost za proizvođače (iznad 40.000 eura godišnje po radnoj jedinici) su istočna i sjeverna Njemačka, Engleska, Irska te južna Švedska i Danska.

Bez obzira na to, u istoj državi mogu biti značajne razlike. Na primjer, u Portugalu, Španjolskoj ili Francuskoj prihodi se kreću od 10.000 do 40.000 eura.