Transgena pšenica HB4 kompanije Bioceres otporna je na sušu i podnosi herbicid natrij - glufosinat, kombinaciju za koju kažu da može pomoći u povećanju prinosa u godinama bez padavina. Argentinski farmeri žestoko kritikuju ovu odluku.
Argentina je u petak službeno postala prva zemlja na svijetu koja je odobrila upotrebu genetski modificirane (GMO) pšenice otporne na sušu. Ova je vijest izazvala žestoke kritike na račun te južnoameričke zemlje koja već ima masovnu izvoznu poljoprivrednu industriju.
Transgena pšenica HB4 kompanije Bioceres otporna je na sušu i podnosi herbicid natrij - glufosinat, kombinaciju za koju iz firme kažu da može pomoći u povećanju prinosa u godinama bez padavina. No, vlada je rekla da se ipak sjeme ne može prodati prije nego što Brazil, najveći njihov kupac ove žitarice, odobri taj uvoz.
Prošle godine je 45% od 11,3 miliona tona zrna, koju je izvezla Argentina otišlo u Brazil, koji još uvijek nije komentarisao izglede za odobrenje kupovine GMO pšenice.
Mnoge poljoprivredne grupe usprotivile su se vladinom odobrenju proizvoda zbog zabrinutosti da bi to moglo stigmatizovati izvoznike.
Europska komisija odobrila uvoz GMO soje za hranu ljudi i životinja
"Ne samo da postoji rizik za izvoz pomenute žitarice i brašna već i skroba, glutena, pekarskih proizvoda, tjestenina i svih drugih prerađevina", stoji u izjavi koju su potpisala regionalna udruženja poljoprivrednika, trgovci i komora izvoznika žitarica (CEC).
Nijedna druga zemlja na svijetu još nije odobrila uvoz GMO pšenice, a to za ondašnje poljoprivrednike znači tek malo poticaja za njenu sjetvu.
Osim toga, grupe za zaštitu okoliša upozorile su da se još uvijek ne zna dovoljno o takvim usjevima kao i sredstvima za uništavanje korova, kao što je natrijev glufosinat te jesu li takvi proizvodi sigurni za konzumaciju i ljude.
"Čak ni zeleno svjetlo iz Brazila ne bi pokrenulo firmu Bioceres da odmah komercijalno lansira novu tehnologiju prije nego što dobije odobrenje sa drugih tržišta", rekao je za reuters, Federico Trucco, njen izvršni direktor, dajući naslutiti kako će se ova pšenica uzgajati i u drugim zemljama svijeta.
Udruženja povezana sa lancem snabdjevanja farmi u Argentini upozorile su da nacionalne i međunarodne kompanije već traže uvjerenja da pšenica i brašno koje kupuju nema genetske modifikacije.
"Šteta koja bi se dogodila na našem tržištu bila bi nenadoknadiva i nepovratna", poručili su iz tog udruženja, dodajući kako ih vlada nije kontaktirala prije odobrenja.
Inače, sortu HB4 razvio je Trigall Genetics uz ulaganje Bioceres BIOX.A i francuskog Flormimonda Despreza.
Dakle, ovo je prva GMO pšenica koja je dobila dozvolu za proizvodnju.
Prije toga je najrazvijenije transgeno žito, bila Monsantova pšenica MON 71800, otporna na glifosat. Upotreba za hranu joj je odobrena u Kolumbiji, ali poljoprivrednici su bili zabrinuti zbog potencijalnog gubitka tržišta u Europi i Aziji pa je na kraju Monsanto povukao svoju prijavu za odobrenje.
Najčešće genetski modificirani usjevi su soja, kukuruz, uljana repica te pamuk. Podsjetimo, nedavno je Europska komisija odobrila genetski modificiranu soju (GMO) za upotrebu u prehrani ljudi te hranidbi životinja. Riječ je o sorti MON 87708 x MON 89788 x A5547-127, iz Monsanta.
Tagovi
Autorica
