Pšenice će biti, ali po kojoj cijeni?

Sukob u Ukrajini je izbacio dva velika proizvođača pšenice sa svjetskog tržišta. U sezoni 2020./21. Rusija je bila na prvom mjestu kao izvoznik ove žitarice u iznosu od 20 posto svjetskog tržišta, dok je Ukrajina s osam posto zauzimala četvrto mjesto poslije Kanade i Australije.

Wall Street Journal je izvijestio da je izbacivanje ova dva snabdjevača pšenice najviše pogodilo najugroženije zemlje koje su u nemogućnosti da nabave pšenicu iz ovih zemalja i prve počele tražiti alternativne izvore, čak i na tržištima koja su imala daleko više cijene robe i skuplji transport. To je bio prvi znak da je tržište pšenicom zahvaćeno turbulencijama i nestašicom.

Kolumnisti Jesse Newman i Patrick Thomas pišu da vlade od Indije do Irske poduzimaju korake kako bi popunile prazninu izbacivanjem žitorodnog regiona iz proizvodnje i lanca nabavke. Količina o kojoj je riječ bi mogla ukupno iznositi desetine miliona tona žitarica. Poljoprivrednim proizvođačima se plaća da posiju više usjeva. Takođe, ostvaruju se i napori da se poboljša transport, angažuju vagoni i dodatni kontejneri za distribuciju pšenice.

Potraga za pšenicom

Ipak će poljoprivrednicima ostatka svijeta biti teško da nadoknade nedostatak, s obzirom na to da Rusija i Ukrajina zajedno čine više od četvrtine globalnog izvoza pšenice. Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) je smanjilo očekivanja za svjetsku trgovinu pšenicom u tekućoj sezoni za više od 6 miliona tona ili 3 posto.

Nastavak sukoba i sankcija samo je dodatni pritisak na rast cijena koje će ostati visoke i tokom ljeta što će ugroziti sigurnost hrane na području Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Očekuje se da će cijene pšenice da se dodatno povećaju za 22 posto.

Prema projekciji USDA poljoprivrednici su ove sezone požnjeli pšenicu sa skoro 550 miliona hektara, što je čini najrasprostranjenijom kulturom na svijetu. Qu Dongyu, generalni direktor UN FAO-a je istakao da je pšenica osnovna hrana za više od 35 posto svjetske populacije, a potrošači u siromašnim zemljama su počeli da koriste veće količine brašna od manioke ili kukuruza.

"Nije pitanje da će svijet ostati bez žitarica, pitanje je koliko će visoka cijena biti koju će ljudi morati platiti za to", rekao je Joseph Glauber, bivši glavni ekonomista USDA i viši istraživač u International Research Group.

Proizvođači se uzdaju u visoke izlazne cijene pšenice i uljane repice

Očekuje se da će pad izvoza iz Rusije i Ukrajine biti veći od 60 posto. Prema podacima FAO-a skoro 50 država direktno zavisi od izvoza iz ove dvije zemlje s više od 30 posto potrebnog uvoza. U toj grupi prednjače Egipat, Turska, Bangladeš i Iran koji su do sada najmanje uvozili 60 posto pšenice s ovog tržišta. Najveći gubitnik je Rusija jer je bila snabdjevač velikog broja zemalja. Zatvaranjem crnomorskih luka Ukrajina je skoro izbačena iz igre. Pošiljke pšenice iz južnoameričkih zemalja, uključujući Brazil i Argentinu, više su se nego udvostručile, a one iz Australije porasle su za skoro 75 posto.

Da li je odgovor u povećanju proizvodnje?

Vlade mnogih zemalja rade na tome da nadoknade zalihe pšenice, stimulišu poljoprivrednike da više proizvedu. Irska je u martu pokrenula program od skoro 11 miliona dolara kako bi ohrabrila poljoprivrednike da uzgajaju više usjeva kao što su pšenica, zob i ječam, nadajući se da će smanjiti ovisnost te zemlje o uvezenom žitu.

Evropska komisija usvojila je mjere usmjerene na jačanje globalne sigurnosti hrane. Dopuštena je obrada zemlje koja je u sistemu ugara. Administracija predsjednika SAD-a Džoa Bajdena je od Kongresa zatražila 500 miliona dolara u cilju povećanja proizvodnje.

Može li Indija prehraniti svijet?

Veliki broj uvoznika se okrenuo Indiji koja je drugi po veličini proizvođač pšenice u svijetu. Zahvaljujući pogodnim vremenskim uslovima ove sezone u ovoj zemlji očekuju rekordne prinose. Problem su logistički izazovi koji ne mogu ispratiti tržište i kretanje robe. Istovremeno, neka područja svijeta su pogođena sušom, kao sjever Afrike i Južna Amerika. Povećanje proizvodnje u USA neće biti dovoljno da popuni nestašicu na tržištu.

Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike, 23 zemlje već imaju ograničenja izvoza, skoro 28 koje su nametnule ograničenja tokom vrhunca krize cijena hrane 2008. godine. Sve ukazuje da nas očekuje burna godina i budućnost kada su cijene krušne žitarice u pitanju.