Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Oranica
  • 15.08.2011.

Radovi na oranicama nakon žetve uljane repice i strnih žitarica

Dugo razdoblje bez kiše, suho proljeće i visoke temperature u lipnju i prvoj polovici srpnja, ostavile su traga na usjevima kukuruza koji više ili manje trpe posljedice ovakvih vremenskih uvjeta. Na izgled i stanje usjeva, osim tla, utječu i agrotehničke mjere koje je svaki poljoprivrednik primijenio na pojedinoj parceli, ovisno o mogućnostima

  • 2.033
  • 93
  • 0

Nakon žetve uljane repice, a zatim ozimih i jarih strnih žitarica, do prve iduće „špice“ radova na oranicama - jesenskih radova, imamo vremena obaviti nekoliko agrotehničkih mjera koje će nam se dugoročno isplatiti.

Uzimanje uzoraka tla

Upravo nakon žetve idealno je vrijeme za uzimanje uzoraka tla za kemijsku analizu. Poznavanje plodnosti parcele temelj je za pravilnu gnojidbu, a samo izbalansiranom i pravodobnom gnojidbom možemo osigurati dobre prinose zadovoljavajuće kvalitete. Zbog nepoznavanja opskrbljenosti tla i njegove reakcije, možemo ga ili osiromašiti ili gnojiti neekonomično. Stoga je za uspješnu, ali i racionalnu proizvodnju nužno poznavati plodnost tla. Svaki prosječni uzorak tla sastoji se od 20-ak ili više pojedinačnih uzoraka, ovisno o veličini i ujednačenosti parcele. Prikupljeni pojedinačni uzorci dobro se promiješaju i 1-1,5 kg tako dobivenog prosječnog uzorka zemlje stavlja se u čistu vrećicu i šalje na analizu u agrokemijski laboratorij. Svaki uzorak treba biti označen, a potrebno je upisati podatke o vlasniku/korisniku zemljišta, nazivu parcele, dubini uzimanja uzorka, prethodnoj kulturi i kulturi koju planiramo sijati/saditi i datumu uzimanja uzorka.

Kalcizacija

Poljoprivredni proizvođači koji već raspolažu podacima o kemijskoj reakciji tla i znaju da je neka od parcela kisele reakcije, sada mogu obaviti kalcizaciju. Za provođenje ove agrotehničke mjere također je ljeto najpogodnije godišnje doba (poljoprivredne površine i prilazni putovi su suhi). Ako provodimo plitku obradu strništa (prašenje strništa), rasipanje vapnenog materijala može prethoditi tom zahvatu. Također, aplikacija vapnenog materijala može prethoditi jesenskom oranju, kada se vapneni materijal unosi dublje u tlo. Bitno je da se vapneni materijal prilikom primjene što bolje izmiješa s obrađenim slojem tla. Ukoliko moramo primijeniti veću količinu materijala za kalcizaciju, tada je preporučljivo njihovo višekratno dodavanje. Dio količine pri osnovnoj obradi tla, a drugi pri predsjetvenoj pripremi. O izvoru i vrsti materijala za kalcifikaciju ovisit će i njegovo raspodjeljivanje na parceli.

Važno podrivanje

Prošle jeseni mnogi poljoprivrednici nisu mogli na svoje parcele u optimalnim rokovima za žetvu kukuruza, kasnije niti sjetvu pšenice jer je na njima stagnirala oborinska voda. Oborina je bilo puno, ali su ipak na nekim parcelama otjecale brže, a na onim zbijenijima ili parcelama koje radi stalnog oranja na istu dubinu imaju nepropusni sloj - jako polako. Dakle, ne tako davno vidjeli smo na kojim našim parcelama trebamo provesti podrivanje. Ovisno o tipu tla na pojedinoj parceli, zoni nepropusnog sloja, ovisit će i dubina samog podrivanja te učestalost ponavljanja provođenja ove agrotehničke mjere. Ponovno je ljetno razdoblje idealno za provođenje ove agrotehničke mjere. U suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji zbog korištenja sve težih poljoprivrednih strojeva i opreme, ali i zbog izostavljanja unošenja organske tvari u tlo, dolazi do bržeg i jačeg zbijanja tla. Time narušavamo propusna svojstva tla, korijen biljaka ima lošije uvjete rasta i upijanja vode i hranjiva. Na kraju na takvim parcelama dolazi do značajnog pada prinosa.

Slama - ekonomska vrijednost



Sve ranije navedene agrotehničke mjere provode se na oranici nakon što smo s nje uklonili žetvene ostatke. U područjima s razvijenim stočarstvom, slama je sekundarni proizvod koji ima ekonomsku vrijednost. Ona se ne zaorava. Po slamu se putuje i nekoliko desetaka kilometara daleko. U gospodarstvima koja se bave isključivo ratarskom proizvodnjom slama je često „višak“. Dok su je ranije pojedini poljoprivrednici spaljivali, od ove je godine prema Pravilniku o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji (u DODATKU II Uvjeti dobre poljoprivredne i okolišne prakse) propisani su uvjeti koji postaju obaveza u ostvarivanju prava na izravna plaćanja od 1. siječnja 2011. godine, to su: zahtjevi o čuvanju tla od erozije, čuvanju organske tvari u tlu, briga o strukturi tla, minimalnoj razini održavanja tla i zaštiti i upravljanju vodama. U opisu zahtjeva za čuvanje organske tvari u tlu stoji da se ona održava primjerenim postupcima. Mjere koje mora provoditi obveznik, a to su podnositelji zahtjeva za izravna plaćanja i potpore ruralnog razvoja, a koje kontrolira kontrolno tijelo, jesu: „zaoravanje žetvenih ostataka, a ne njihovo spaljivanje. Spaljivanje žetvenih ostataka dopušteno je samo u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetočina“. Dakle, briga o tlu, propisana je i Pravilnikom. Prilikom zaoravanja veće količine žetvenih ostataka (ukoliko slama nije uklonjena s oranice), potrebno ih je usitniti i zaorati uz dodavanje UREE. Dodavanjem „dušika iz ruke“ žetveni se ostaci brže razlažu, povećava se mikrobiološka aktivnost tla, a samim time se osigurava povoljniji omjer ugljika i dušika. Organska tvar u tlu sadrži oko 50% ugljika i oko 5% dušika, pa je njihov omjer približno 10:1. Oranjem se najčešće zaoravaju žetveni ostaci širokog omjera ugljik/dušik. Mikroorganizmi svojom aktivnošću dovode do sužavanja tog omjera u procesu oksidacije ugljika. Sve dok omjer ugljik/ dušik ne padne na određenu vrijednost mikroorganizmi sav oslobođeni dušik koriste za svoje potrebe. Zbog toga se preporučuje dodavanje UREE, naročito kod zaoravanja slame i kukuruzinca. Time sprječavamo pojavu privremene „dušične depresije“. Oslobađanje dušika i mogućnost usvajanja višim biljkama započinje tek kad je odnos ugljik/dušik manji od 25:1. Jedan dio djelomično razložene svježe organske tvari daljnjim se postupkom humifikacije uz pomoć mikroorganizama pretvara u humus. Tako dobivene hranjive tvari iz žetvenih ostataka imaju sličnu hranidbenu vrijednost za biljke kao one iz stajskog gnoja. Na ovaj način na površinama koje kroz dulje razdoblje gnojimo samo mineralnim gnojivima, u tlo vraćamo organsku tvar, a time popravljamo i mikrobiološku aktivnost i vodozračne odnose u tlu.

Uništavanje korova

Osim svega opisanog, nakon žetve idealno je vrijeme za uništavanje višegodišnjih travnih korova (najčešće divljeg sirka), ali i širokolisnih (slak, osjak), koje je inače vrlo teško i skupo učinkovito suzbijati u usjevima. Za tu namjenu najbolje je koristiti translokacijske neselektivne herbicide gdje je aktivna tvar GLIFOSAT. Korovi se prilikom prskanja trebaju dobro orositi, ali ne previše da se kapljice preparata ne bi slijevale s listova korova jer time gubimo na učinkovitosti pripravka. Prskati treba za toplog, sunčanog vremena, no treba voditi brigu o tome da temperature ne budu previsoke kako ne bi došlo do zatvaranja puči na listovima korova, a time do slabijeg usvajanja herbicida. U uvjetima visokih temperatura voštana prevlaka na listu je jača te je teže usvajanje herbicida. Osim toga, potrebno je napomenuti da kod onih parcela koje su u blizini poljskih puteva za suhog vremena na listu korova može biti dosta prašine, što može smanjiti učinkovitost totalnih herbicida. Na takvim parcelama trebalo bi tretiranje provesti nakon kiše, kad se list osuši. Totalne herbicide moguće je koristiti do kraja ljeta i na početku jeseni jer kod hladnijeg vremena slabije je kolanje biljnih sokova kroz biljke (tada je i učinak herbicida manji). Ove herbicide treba koristiti za mirna vremena, bez vjetra, jer su oni neselektivni, što znači da suzbijaju i uništavaju svaku biljku s kojom preparat dođe u kontakt. Nakon prskanja bar 4-5 sati ne smije padati kiša. Do potpunog sušenja korova, ovisno o vrsti korova dolazi 2-8 tjedana nakon prskanja. Da bismo postigli željeni učinak u suzbijanju korova, tretiranu parcelu ne bismo trebali obrađivati puna 3 tjedna nakon prskanja. Proizvođači se trebaju pridržavati preporučenih doza i načina primjene. Osim o vrsti korova, razvojnoj fazi korova pri prskanju, učinak ovih herbicida jako ovisi i o utrošku vode.

Najbolji učinak ovih herbicida je kod potrošnje vode od 100 - 200 litara po hektaru, a da bismo postigli tu količinu vode, potreban je pravilan odabir dizna kao i određivanje potrebne brzine vožnje traktora. Pri takvom utrošku manje doze herbicida imaju dobar učinak (1,5-2 l/ha pri suzbijanju jednogodišnjih korova i 2-6 l/ha pri suzbijanju višegodišnjih korova ovisno o vrsti korova). Pri utrošku vode u količini 200, pa do čak 600 l/ha ove se doze znatno povećavaju kako bismo postigli zadovoljavajući učinak. Često je pitanje isplati li se prskati pojedinu parcelu totalnim herbicidom. Pri odluci će najznačajniju ulogu imati kulturna vrsta koju planiramo posijati na toj parceli, ali i korovi koji su zastupljeni i njihova brojnost. Pri provođenju ove mjere moramo biti svjesni da ćemo uspjeti suzbiti samo one korove koji su u vrijeme prskanja nikli, a svi oni koji će niknuti naknadno, ostat će neoštećeni.

Autor: Tatjana Međimurec, dipl. ing. agr.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Ratarstvo Oranica Obrada tla Gnojidba Kalcizacija Slama Korov Herbicidi


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)