Brašno već poskupjelo 100 posto, kruh će desetak posto
Teško da će išta više, unatoč obećanjima Vlade, spriječiti najavljeno jesensko poskupljenje kruha. I prije planiranog poskupljenja energenata, koje će uz visoke cijene pšenice u nas i u svijetu pekare samo učvrstiti u nakani da cijene kruha dignu oko 10 posto, već je, naime, poskupjelo brašno.
Sa srpanjskih 1,45 do 1,80 kuna, mlinari su potiho veleprodajne cijene “krušnog” brašna u kolovozu digli 21,7 do 36,9 posto - na 2,30 do 2,40 kuna za kilogram. A u odnosu na svibanj, kada je cijena brašna bila 1,15 kuna - manje nego kilogram pšenice za koju su seljaci na kraju dobili traženih 1,20 kuna - brašno je poskupjelo i više od 100 posto, potvrđuju u Žitozajednici, čije članice pokrivaju 80% hrvatskog tržišta mlinarsko-pekarskim proizvodima. Gubici mlinara lani su iznosili više od 240 mil. kuna. Za to najviše okrivljuju trgovce, s kojima su, optužuju, bili natjerani poslovati na granici prostitucije. - Situacija u mlinarskoj industriji doista je teška i pitanje je tko će preživjeti - kaže Hrvoje Filipović, vlasnik i direktor Granolija, koji je, kao i Čakovečki mlinovi, brašno pokupio na 2,40 kuna, dok Belje i PIK Vinkovci drže veleprodajnu cijenu od 2,30 kuna, doznajemo u Žitozajednici. Filipović ne želi špekulirati hoće li poskupljenje brašna pokrenuti lavinu među pekarima i trgovcima.
Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, kaže da zasad nitko od pekara nije decidirano najavio kada će i koliko će poskupjeti. To će biti samostalna odluka svake od članica - u čemu će prevagnuti nove cijene energenata - no poskupljenje ne bi trebalo biti znatno, niti svugdje jednako jer su se cijene kruha i dosad razlikovale diljem Hrvatske. Pritom ne treba zanemariti ni činjenicu da brašno u cijeni pekarskog proizvoda čini 18 do 23 posto cijene, a rabat i povrat kruha, kojega police trgovaca moraju biti pune do zatvaranja dućana, i 40 posto, da bi vraćeni kruh - u vrijednosti 600 milijuna kuna godišnje - išao isključivo na teret pekara, objašnjava. Neki ekonomisti tvrde da će cijene kruha rasti samo zato što proizvođači i trgovci u ‘divljanju’ cijena na svjetskim burzama žitarica vide priliku za ekstraprofit. Stipan Bilić, donedavni prvi čovjek HUP-a za poljoprivredu, smatra pak da rast cijena sirovina, plina, struje i komunalija neizbježno vodi do poskupljenja kruha, peciva, keksa... Tko nema kapitala da preživi, negdje ga drugdje mora uzeti, tvrdi Bilić.
36,9% poskupjelo je “krušno” brašno u samo mjesec dana - na 2,30 do 2,40 kuna za kilogram
10% očekuje se kako će na jesen poskupjeti kruh, pekari još kalkuliraju
600 milijuna kuna iznose troškovi povrata kruha od trgovaca, koji snose isključivo pekari
2,5 milijardi kuna vrijednost je kruha i peciva što ga u godini pojedu Hrvati
Sramota je da prisiljavamo domaće proizvođače da vlastitim gubicima plaćaju standard građana i odustaju od poskupljenja da bi im netko drugi mogao uzeti novac, odnosno stranci koji i ne proizvode kruh u RH - kaže Bilić, ističući da, usporedbe radi, Hrvati na kruh godišnje potroše 2,5 milijardi kuna, a 7 milijardi na telefon. Da Hrvate čeka vruća jesen potvrdilo je i priopćenje iz Lidla u kojemu jamče kako do kraja godine neće povećavati cijene polubijelog kruha. A druge vrste? I u Agrokoru su potvrdili kako u ovom trenutku ne misle dizati cijene kruha, a da za to ni nema osnove, kao ni za druga poskupljenja, poručio je i ministar Petar Čobanković.
Autor: Jolanda Rak Šajn
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi