Raste proizvodnja genetski nemodificirane soje - kako stoji Hrvatska?

Za nama je po ostvarenim prinosima soje koja se kretala od dvije do četiri tone po hektaru jedna prosječna 2021. godina što je još i dobro s obzirom na vrlo nepovoljne lanjske vremenske prilike i ekstreme od prohladnog proljeća do uglavnom sušnog ljeta.

"Od 2012. do danas u Hrvatskoj kao i cijeloj Europskoj uniji kontinuirano raste proizvodnja genetski nemodificirane soje koja je u tih posljednjih deset godina narasla s 3,8 milijuna na 9 milijuna tona uzgojene u EU, a ove godine se predviđa dodatan rast od 10 posto", kazala je za Osječku televiziju dr.sc. Aleksandra Sudarić iz odjela za Oplemenjivanje genetiku industrijskog bilja Poljoprivrednog instituta Osijek.

Što se tiče Hrvatske, ona tvrdi da imamo resurse i potencijale za proizvodnju soje. Koristimo ih, a prostora za povećanje još ima i što se tiče uzgojnih površina i kvalitete domaćeg sortimenta. "Zadnjih 5 do 6 godina proizvodnja je bila u okvirima od 80 do 90 tisuća hektara, a za očekivati je da će i u ovoj godini biti na toj razini što se tiče sjetvenih površina", dodala je.

Ne treba izostavljati agrotehniku

Nova proizvodna godina kao i svaka prije nje predstavlja izazov, a za pretpostaviti je da nam slijede nepovoljni vremenski uvjeti. "Toplinski i sušni stresovi su globalni klimatski trend kojemu se moramo prilagođavati, a zbog toga se javlja i sve veći broj štetnika. Ono što naš institut nudi su sorte tolerantne na nepovoljne vremenske uvjete", kazala je Sudarić. Dodaje da kroz oplemenjivački program soje rade na kreiranju novih sorti koje uz visoki i kvalitetan urod zrna mogu odgovoriti izazovima vremena koje je ispred nas.

IKA je opet Zlatno sjeme - koja je tajna domaće ne GMO sorte soje?

"Važno je naglasiti da uz pravilno odabranu sortu treba primijeniti agrotehniku koja joj je primjerena", poručila je. Pojašnjava, riječ je o pravilnom vremenu sjetve, gustoći, međurednom razmaku i odgovarajućoj gnojidbi. Isto tako, kaže, svjesni smo činjenice da ulazimo u proizvodnu godinu koja je po svojim inputima kvalificirana kao najskuplja godina u povijesti. "Vrlo teško će se moći zadovoljiti sve potrebe u okviru agrotehnike, ali treba naglasiti da svako izostajanje ili umanjenje te mjere reflektirat će se kasnije na visinu i kvalitetu zrna", istaknula je.

Kako kaže, važan segment je i edukacija proizvođača jer površine pod sojom rastu. "Prinos znanja iz znanosti u praksu doprinosi poboljšanju stručnih vještina poljoprivrednih proizvođača, povezivanju interesnih skupina što kasnije dovodi i do društvenih i ekonomskih dobiti", naglasila je rekavši da Poljoprivredni institut Osijek kontinuirano daje svoj doprinos u tom segmentu. "To radimo kako bi proizvodnja soje bila na vrhunskoj razini, a kao takvi naši proizvođači bili konkurentni na europskom tržištu", dodaje.

Nužna je prerada

Inače, osječki institut je lani na tržištu imao oko 10-ak sorti soje različitih grupa zriobe za sva uzgojna područja u RH. Kako pojašnjava dr.sc. Sudarić, one su različitih rokova sjetve (redovne, naknadne i postrne). Naime, ona kaže da postrna posljednjih godina ima sve veći značaj, a površine pod takvom sjetvom rastu.

Kada soju sijati prije kukuruza?

Za Hrvatsku je nužno, napominje, poboljšati prerađivačke kapacitete. Izgraditi ih i unaprijediti postojeće jer imamo kvalitetnu sirovinu, a ne proizvodimo finalne proizvode. "Izvozimo sirovine, a njih uvozimo", upozorila je.

Što je sve rekla pogledajte u videoprilogu: