Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biljni proteini
  • 19.11.2019. 18:00

Raste proizvodnja mahunarki i za stoku i za ljude - je li EU spremna?

U posljednjih pet godina proizvodnja mahunarki povećana je za 70% i ima velik potencijal za rast, a na temelju novih potrošačkih trendova. 

Foto: Depositphotos/lunamarina
  • 848
  • 44
  • 0

Najčešće mahunarke koje se siju i koriste u zemljama članicama Europske unije su grah, grašak, leća, slanutak i soja. One pozitivno djeluju na okoliš i izvrstan su izvor bjelančevina, vitamina i minerala. 

U posljednjih pet godina proizvodnja mahunarki povećana je za 70% i ima velik potencijal za rast, a na temelju novih potrošačkih trendova. 

Leguminoze kao alternativa mesu i proizvodima životinjskog porijekla 

Uzgoj leguminoznih biljaka za stočnu hranu obično farmerima osiguravaju i veći profit. Pored toga, sve veći broj potrošača zbog zdravlja, klimatskih promjena, čuvanja prirodnih resursa i dobrobiti životinja odlučuje se za biljne izvore proteina. Ovaj trend nudi nove mogućnosti u poljoprivredi i glavni je pokretač dinamičnog razvoja tržišta alternativa za meso i proizvode životinjskog porijekla. Upravo je proizvodnja i nabava proteinskih kultura za poljoprivredno-prehrambeni sektor tema koja sustavno potiče političke rasprave na razini EU, a kako bi odgovorili na potrebe poljoprivrednika, proizvođača i potrošača. 

Izvješće o razvoju proteinskih kultura u EU, a koje možete preuzeti u dokumentu ispod teksta, preispituje situaciju ponude i potražnje za biljnim proteinima u EU te istražuje mogućnosti za daljnji razvoj njihove proizvodnje na ekonomski i ekološki prihvatljiv način. Izvješće također sažima analizu proteinskog sektora u EU koju je provela Komisija. 

Biljni proteini sve češće se koriste kao ljudska hrana

Anketa o interesinim skupinama pokrenuta je u veljači 2018. kako bi se procijenila trenutna situacija u EU. Potom je Komisija osnovala četiri radionice o biljnim proteinima kako bi se raspravljalo o istraživanjima i inovacijama, agronomskim praksama i koristima za okoliš, opskrbnom lancu u sektoru EU i potražnji u različitim tržišnim segmentima. 

Najčešće biljke bogate proteinima jesu soja, mahunarke (zrno i krmivo) te uljane sjemenke. Izvor su aminokiselina za stoku, biljni proteini su vitalna komponenta stočne hrane i stoga su ključni za poljoprivredu u EU. Pored toga, oni se sve više konzumiraju kao ljudska hrana s godišnjom stopom rasta od gotovo 7%. Međutim, EU ima veliki deficit kada je riječ o biljnim proteinima, te uvozi većinu onoga što je potrebno poljoprivrednom sektoru EU.

Daljnji razvoj proizvodnje biljnih bjelančevina u EU može donijeti ne samo ekonomske koristi poljoprivrednicima i proizvođačima hrane i hrane za životinje, već i širok raspon ekoloških i klimatskih prednosti. 

Dobrobiti uzgoja leguminoza 

Pored toga, uzgoj leguminoznih biljaka ima niski ekološki otisak (ugljikov otisak). Naime, staklenički plinovi koje emitira poljoprivredna djelatnost dijelom dolaze i zbog upotrebe dušičnih gnojiva. Budući da mahunarke uzimaju dušik iz atmosfere i fiksiraju ga u tlo, zahtijevaju tek malu količinu gnojiva za rast. Osim toga, odličan su predusjev za naredne kulture, kao što su žitarice.

Što treba znati pri planiranju plodored

Dobre su i za bioraznolikost, posebno u vrijeme cvatnje kada na njih dolaze pčele. U usporedbi s mnogim drugim izvorima proteina (stočarstvo), za uzgoj mahunarki je potrebno manje vode te mogu rasti u različitim uvjetima u Europi, u sušnim ili vlažnim, toplim ili hladnim predjelima. Još zanimljivosti potražite u dva vizuala u dokumentima ispod teksta. 

Poteškoće u razvoju EU biljnog proteinskog sektora

Ipak, utvrđene su i neke poteškoće u razvoju EU biljnog proteinskog sektora, uključujući:

  • agronomski uvjeti u Europi nisu optimalni za veliku proizvodnju biljnih bjelančevina
  • ekonomska isplativost ovih kultura u Europi
  • konkurentnost proteinskih kultura u EU u odnosu na uvezene biljne bjelančevine
  • konkurencija u korištenju obradivog zemljišta
  • nedostatak istraživanja o uzgoju, agronomske prakse i različite uporabe

Zajednička poljoprivredna politika već pruža niz mjera koje su posljednjih godina izravno ili neizravno poticale proizvodnju biljnih bjelančevina u EU. To uključuje ekološke mjere koje promiču područja ekološkog fokusa i raznolikost usjeva, dobrovoljno povezivanje podrške, istraživanja i inovacije, primjerice, putem fokusne skupine EIP-AGRI.


Dokumenti


Tagovi

Biljni proteini Leguminoze Uzgoj mahunarki Alternativa Dobrobit životinja


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]