Ratari: Da nije bilo uvozne, skuplje pšenice, kruh i pekarski proizvodi ne bi poskupjeli

Ratari u Republici Srpskoj ogorčeni su zbog poskupljenja brašna, kruha i ostalih pekarskih proizvoda jer smatraju da do ovakvog udara na džepove građana uopće nije trebalo doći. 

Naime, u septembru je došlo i do povećanja cijene hljeba za 20 posto u manjem bh. entitetu, a još uvijek nije poznato da li će se isto preliti i na Federaciju Bosne i Hercegovine, piše Klix.ba. 

Poskupljenje: U Srpskoj bi brašno moglo poskupjeti za još osam do čak 10 feninga - proizvođači ne daju pšenicu na prodaju

Do povećanja cijene brašna, a posljedično tome i pekarskih proizvoda u RS dovelo je poskupljenje pšenice u regiji koja je, uglavnom, završila na našem tržištu. Zbog toga je cijena kilograma brašna sada skuplja za šest feninga, a do kraja ovog mjeseca očekuje se da bude veća za još četiri.

Iz Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice ističu da je do ovakvog stanja dovela izuzetno loša bosanskohercegovačka politika koja domaću pšenicu nije zaštitila na pravi način.

Sramotno niska cijena

Ratari tvrde da je svega pet posto semberske pšenice završilo u ambarima mlinara po sramotno niskoj otkupnoj cijeni, dok je primat pripao uvezenoj robi.

"Nije realno poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda do kraja ove godine. Svi mlinari i pekari pšenicu su otkupljivali onako kako su htjeli. Otkupna cijena po kilogramu za domaće proizvođače iznosila je od 0,22 do 0,25 feninga u zavisnosti od kvaliteta pšenice. Voda i svi ostali aditivi nisu poskupjeli, tako da bi cijena hljeba trebala iznositi najviše jednu konvertibilnu marku", rekao je za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.

On je naveo i da kvalitet domaće pšenice ove godine nije bio dobar te je pšenica nakon prerade odvajana na dva dijela - za ljudsku upotrebu i stočnu hranu. 

Domaćih zaliha ima do kraja 2018. 

Kako je istakao, trenutnoj situaciji na ruku su išle prošlogodišnje zalihe koje mogu namiriti potrebe do kraja 2018., što je opet jedan od razloga zbog čega ne bi trebalo doći do povećanja cijena brašna, hljeba i ostalih pekarskih proizvoda.

"Trenutno u regionu najniža cijena pšenice je u Bosni i Hercegovini. Inače, u našu zemlju najviše je uvezeno pšenice iz Mađarske, a potom Srbije koja je po kvalitetu slična našoj, ali je otkupna cijena iznosila 0,40 feninga po kilogramu. Spregom politika na entitetskim nivoima došli smo do ovakvog stanja, jer je u našu zemlju trebalo zabraniti uvoz pšenice, dok ne budu iskorištene sve naše zalihe koje imamo", navodi Bakajlić te naglašava da su se proizvođači pšenice susreli i s problemom kašnjenja isplate novca od mlinara za prodatu pšenicu.

Iduće godine manja proizvodnja

Zbog cjelokupnog stanja u ovoj oblasti, Bakajlić ističe da će ratari svoje zasade pšenice iduće godine upoloviti. "Sijao sam od 20 do 25 hektara pšenice, a iduće sezone ću to prepoloviti. Na ovaj korak sam prinuđen, jer skupa s ostalim poljoprivrednicima idem u gubitke. Nekolicini mlinova i pekara nećemo biti jeftina radna snaga", naglasio je Bakajlić.

Radiša Rikanović iz mjesta Brodac kod Bijeljine kaže da će uzgajivači pšenice ovu godinu itekako pamtiti, potcrtavši da su zbog otkupne cijene pšenice poljoprivrednici bačeni na koljena.

U strahu od budućnosti

"Naša pšenica je ranije prodavana od 0,48 do 0,52 feninga po kilogramu, a sada je katastrofalno stanje. Ove godine sam imao 420 duluma pšenice, a iduće godine stanje će biti znatno drugačije. Planiram zasijati svega 40 posto površine. Svi smo u strahu od onoga što nas čeka u budućnosti", rekao nam je Rikanović, koji također ne opravdava povećanje cijena brašna i pekarskih proizvoda.

Na području Federacije Bosne i Hercegovine još nije došlo do promjena u cijeni brašna. Do kada će tako biti, ne zna se, s obzirom na to da većina pekara nabavlja brašno upravo iz RS ili izvan BiH, gdje su cijene već promijenjene.