Sa sjemenskom sojom iduće godine će biti dosta problema?

Čitavog ljeta nije bilo kiše, a onda se nebo otvorilo u rujnu. Osim kiše koja je padala danima, pala je i temperatura. Nakon toga ipak je stiglo bablje ljeto koje je bez obzira na pridjev - sve pomladilo. Trava se zazelenjela, korov ojačao, a soja koja je bila pri kraju vegetacije, krenula je u retrovegetaciju. Umjesto da ju beru, ratari su čekali da se ponovo osuši. 

"Soja se od kiše pomladila, jako teško ju je brati. Ona mora biti suha, da kombajn može napraviti posao, a uz kišu tu je i rosa zbog koje je velika vlaga", pričao nam je 12. listopada baranjski ratar Alen Beno koji je još tada imao dio neobranih površina. Kaže, puno je posijao, i u ritu, gdje je rodila 3,5 do 4 tone i bila prva klasa, ali i u ataru, uz selo gdje je dala tek tonu, tonu i pol po hektaru. "Nagodinu možda nećemo ni sijati, kasno dolazi, u vrijeme kada se trebam koncentrirati na sjetvu", otkriva nam dodajući da ga to koči i da će iduće godine bolje razmisliti.

Jer, komentira, ranije sorte ne rode kao, primjerice suncokret, pa se zato orjentirao na kasnije. Ulaganja su slična, ali je problem to što se kasnije skida, a ove godine je zbog vremena to bilo otežano. 

Sjemenski usjev se ne smije sušiti

A da je kiša u rujnu napravila više štete nego koristi, posebno na soji koja je bila pri kraju vegetacije, potvrđuje i dipl. ing. agr. Siniša Hrgović. Jer, kada je dobila određenu količinu kiše, živnula je, krenula je retrovegetacija koja je utjecala na podizanje vlage, povukle su je i zrele sjemenke koje su tada već bile suhe. "Najveći problem će biti sa sjemenskim usjevima jer se oni ne smiju sušiti, moraju se skinuti s minimalno 14 posto vlage. Nažalost, oni neće završiti u sjemenskoj proizvodnji. Možemo očekivati dosta problema sa sjemenskom sojom iduće godine", zaključuje Hrgović pojasnivši da se sjeme ove ratarske kulture ne može čuvati kao sjeme pšenice ili kukuruza, više godina. Naime, kod nje dolazi do pada energije klijavosti i samog klijanja pa nije preporučeno, ali ni izvedivo čuvati ga više godina. 

Pored toga, na zrnu koje je bilo potpuno zrelo došlo je do nakupljanja i propadanja, truleži, raznih gljivičnih oboljenja, što dodatno utječe i na kvalitetu i na klijavost. Što se tiče merkantilne, kod nje će zbog ovakvih okolnosti doći do pojave mikotoksina. 

Hrgović otkriva kako je većina proizvođača "skidala" vlažne usjeve jer, nakon kiše nije bilo dovoljno sunčanih dana i još potrebnijeg vjetra, a noći su bile hladne, vlažne i maglovite. A to za proizvođače znači dodatni trošak sušenja, a posljedično i manju vrijednost uroda po hektaru jer, kako znamo, cijene energenata su drastično skuplje. 

Prvi udarac zadala suša

Prije kiše koja je zadala posljednji udarac, na urod je utjecala suša koja je najviše problema pravila kod uzgoja na laganim, propusnim tlima.

"Suša je ove godine bila više nego izražena, što se kod soje još više manifestira nego kod drugih kultura, kao što su kukuruz i suncokret. Problem je bio s prekidom vegetacije u osmom mjesecu, zbog visoke temperature i nedostatka padalina", podsjeća na ekstremne uvjete Hrgović te dodaje da je zbog toga reduciran i broj mahuna i broj zrna u mahuni zbog čega je pad prinosa velik.  

No, na njivama i parcelama gdje je bilo navodnjavanja ove kulture te gdje su strukturnija tla, koja dobro drže vodu, takvih problema nije bilo. "Nju ste mogli skinuti na vrijeme i prinosi su bili zadovoljavajući. Možda ne kao prošlih godina, ali puno bolje od ostalih. Vjerujem da su ti proizvođači zadovoljni", komentira i upozorava da je uzgoj ove kulture na laganim, pjeskovitim, propusnim tlima, posebno kod ovakve godine, podbacio. Kaže kako je na istoku, gdje je suša bila najizraženija, prinosi bili tri do četiri puta manji od uobičajenih. 

Dobro uspjela postrna, navodnjavana soja

Otkriva i kako su poljoprivrednici na njegovom terenu, dakle u Virovitičko-podravskoj županiji dosta sijali postrnu soju, koju su navodnjavali. "Postigli su jako dobre rezultate, čak imaju bolje prinose nego u normalnoj proizvodnji jer je taj dio jeseni toj soji odgovarao, normalno je sazrela. To su jako rane sorte, ona se skidala čak i suha, a to je prednost navodnjavanja", poručuje ovaj stručnjak. 

Otkriva kako je interes za navodnjavanjem iza svake sušne godine sve veći, a sada imamo dvije takve za redom. "Istina, prema rasporedu oborina je sušna, ali kada se zbroji količina koja je pala, dođemo do normalne, uobičajene. No, raspored je taj koji diktira stvari", ističe i podsjeća da je nedostatak podzemne vode zabilježen još prošle godine pa je vlage nedostajalo u samom startu. 

Ako ove zime ne bude padalina i ako se također ostvare uvjeti da će i podzemne vode ostati niske, a dogodi se redukcija oborina u glavnim mjesecima, sve će se to manifestirati kroz još veću sušu.