Seljacima nikad teža sjetva

U Osječko-baranjskoj županiji, jednom od područja najintenzivnije poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, ovoga bi proljeća jare kulture trebale biti zasijane na 108.000 hektara. Stručne su službe iskalkulirale kako prosječna visina ulaganja po hektaru iznosi oko 5000 kuna, pa bi samo u toj županiji proljetna sjetva trebala stajati 540 milijuna kuna. No, proizvođači mahom toga novca nemaju. Iščekujući kišu koja je zaobilazila istok Hrvatske, iščekuju i preostale državne poticaje za kulture iz prošle žetve. Ekonomska se kriza preslikala i na proljetnu sjetvu koja je u ozračju povećeg nezadovoljstva poljoprivrednika, već pogođenih nenaplaćenim potraživanjima njihovim tvrtkama i zadrugama, vlastitim dugovima bankama, ali i državi za zakup poljoprivrednog zemljišta.

Mnogi strahuju kako će proljetna sjetva 2009. godine biti najgora i najneisplativija u povijesti hrvatske države, a bojazni dodatno potpiruju izrazito niske cijene poljoprivrednih proizvoda kojima je preplavljena susjedna Mađarska, nagomilane zalihe od prošle žetve i visoke cijene repromaterijala na domaćem tržištu.

Kronični manjak sredstava

“Situacija je vrlo teška, no vjerujemo da će plan proljetne sjetve biti ispunjen. Osjeća se kronični nedostatak novca i u poljoprivrednim zadrugama i kod kooperanata, a i banke ih više ne mogu pratiti. Na pragu iznimno teške poljoprivredne godine, seljaci su računali na državne poticaje i nadamo se da će proizvođačima uskoro biti isplaćen preostali dug”, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK-Županijskoj komori Osijek.

“Oni koji su u mogućnosti koriste rezerve, neki smanjuju ulaganja, no mnogi zbog suše još čekaju, budući da su agrotehnički rokovi povoljni do 1. svibnja. Sjetva se tako i vremenski neravnomjerno razvija. Na poljoprivrednike su se negativno odrazile i najave drastično nižih otkupnih cijena pšenice i kukuruza u odnosu na lani, a ozbiljne su naznake i za uljanu repicu, suncokret i soju”, dodaje Nad ističući kako je nužna pomoć države širim poticajima, ali i lokalne zajednice kako bi poljoprivrednici preživjeli.

Prema planu sjetve, merkantilni bi kukuruz u Osječko-baranjskoj županiji trebao biti zasijan na 74.500 hektara, odnosno na 69 posto površina, a soja na 11.000 hektara. Suncokreta bi trebalo biti na 10.000 hektara, šećerne repe na 9000 hektara, sjemenskog kukuruza na 2500 hektara, a ostatak se odnosi na povrće, duhan, krumpir, aromatično bilje, jaru zob i jari ječam. Uz planirani prinos od sedam tona po hektaru, trebalo bi se proizvesti 521.500 tona zrna kukuruza u toj županiji, te 405.000 tona šećerne repe, 22.000 tona suncokreta i 27.500 tona soje.

Gdje je mehanizacija

“Proljetna sjetva u punom je jeku, a na poljima nikad manje poljoprivredne mehanizacije. Prezadužena je većina seljaka pred kojima je nikad teža proljetna sjetva u povijesti hrvatske države. Nisu je sami u mogućnosti isfinancirati. Čekamo drugu polovinu poticaja za prošlogodišnje jesenske ratarske kulture; kukuruz, soju, suncokret, šećernu repu. Da je isplaćeno na vrijeme, problema ne bi bilo. Seljaci su prisiljeni reducirati gnojivo, nemaju novca za zaštitna sredstva, a štedi se i na kvalitetnom sjemenu, što će se osjetiti na prinosima. Ne pamtimo ni kad je u gorem stanju bio dio površina jesenske pšenice, ječma i uljane repice jer proizvođači nisu mogli platiti drugu prihranu. U velikim smo dugovima jer smo slušali preporuke vodećih u državi o širenju ratarske i stočarske proizvodnje, pa smo dizali preskupe kredite. Njemački i francuski seljak, primjerice, na kredit od 30 godina plaća kamatu od jedan do dva posto, a mi preko HBOR-a imamo kamatu od četiri posto na kredit od 10 godina. I austrijski nam seljaci govore kako je uz tako preskupe kredite u nas nemoguće rentabilno poslovati”, upozorava Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, ističući kako su i pod pritiskom uvoza poljoprivrednih proizvoda “sa svih strana” i očekuju državnu intervenciju. Laslo kaže kako sad strahuju i od uvoza pšenice iz Francuske, Rusije i Indije.

Slabo ugovaranje proizvodnje

Matija Brloščić, predsjednik Udruge Brazda koja okuplja poljoprivredne proizvođače Đakovštine, upozorava kako se zbog opće nestašice novca slabo ugovara proizvodnja, a i oni koji su je ugovorili očekuju samo nove dugove. Brloščić smatra kako je kvaliteta sjetve upitna zbog štednje na mineralnim gnojivima.

“Tko je dobro konzervirao zimsku vlagu, poduzeo ispravne agrotehničke mjere i ranije krenuo s proljetnom sjetvom, osigurao je vlagu unatoč suši. Ipak, kako u dijelovima Slavonije nije bilo ni kapi kiše, mogle bi biti pogođene kulture kukuruza, soje, suncokreta, pa i repe koja je već niknula. Ozima pšenica i ječam za sada su dobro, no kiša bi uistinu dobro došla. Sušom bi mogla biti pogođena i sjemenska proizvodnja kukuruza, ako ne postoji navodnjavanje”, objašnjava Josip Kovačević, ravnatelj Poljoprivrednog instituta u Osijeku, dodajući kako je u ovom trenutku teško prognozirati ishod i financijske rezultate proljetne sjetve. No, upozorava kako se na tržištu može dogoditi i neočekivani porast cijena za kulture za koje se sada smatra kako se neće isplatiti. Ta je institucija za proljetnu sjetvu 2009. godine osigurala 1400 tona sjemena soje, 1200 tona sjemena kukuruza, 50 tona sjemena lucerne, 100 tona sjemena suncokreta, 150 tona sjemena jarog ječma i 30 tona sjemena jarog graška.

Autor: Eleonora Dukovac