Silaža kukuruza kao spas od sušnog perioda?

Dug sušni period uticao je na to da mnogi kukuruz koji je bio planiran za proizvodnju zrna ipak ode za proizvodnju silaže i da se spasi što se spasiti može.

Silaža predstavlja sitno isjeckanu biljnu masu nekih vrsta biljaka, bogata hranjivim materijama. Vrste silaže: travna silaža-sjenaža, silaža zelenih žitarica i kukuruzna silaža, koja je najčešća kod nas.

Optimalno vrijeme kada bi trebalo početi sa siliranjem, odnosno vrijeme žetve kukuruza jeste kada je zrno kukuruza u fazi voštane zriobe, tačnije kad se mliječna linija nalazi na polovini ili na dvije trećine zrna. Mliječna linija predstavlja prelaz mliječnog dijela u voštani. Hranjive materije se u silaži konzervišu, čuvaju djelovanjem bakterija mliječno-kiselog vrenja. Potrebno je svježe usitnjenu masu vezanu uz silo jamu prekriti odgovarajućom folijom za silažu i gaženjem istisnuti vazduh što je više moguće. Na taj način nastaju povoljni uslovi za razvoj bakterija koje proizvode mliječnu kiselinu.

Važna je dobra sabijenost biljne mase

Mliječna kiselina sprečava fermentaciju organske mase, odnosno sprečava kvarenje koje nastaje u prirodi zbog djelovanja bakterija uz prisutnost vazduha. Što je sabijenost biljne mase lošija to vazduh lakše ulazi u silažu pri čemu kvasci i plijesni postaju aktivni, započinje naknadna fermentacija i zagrijavanje silaže, a time i kvarenje. Gubici neto energije mogu biti i 40%.

Najčešće se za pravljenje silaže koriste crne folije. Crne folije imaju visoku stabilnost prema UV zracima i vremenskim prilikama, pa se iz tog razloga najviše i koriste.

Da bi se silaža duže očuvala u zdravom stanju preporučuje se upotreba inokulanata. Inokulanti sadrže bakterije koje potpomažu fermentaciju.

Osnovna pravila za dobru silažu su:

• visina otkosa 25 cm
• optimalna sječka 9-12 cm
• dobro sabijena masa u silo jami

Kod dobre kukuruzne silaže sadržaj suhe materije kreće se u razmaku od 30-35%. Dobro sazrela silaža, pozitivno utiče na konzumiranje kod životinja.

Foto: hikrcn/bigstockphoto.com