Siliranje: Ratari nisu zadovoljni prinosom, ali ni i kvalitetom silaže

Osnovni cilj siliranja je da se u što većoj mjeri sačuva hranjiva vrijednost materije koja se upotrebljava u te svrhe. U pitanju je proces konzervisanja biljaka vlažnim putem, odnosno, fermentacijom u adekvatno pripremljenoj masi pomoću mikroorganizama i u odsustvu zraka.

Poljoprivrednici će spremiti dobru silažu ako odrede pravi moment za ubiranje neophodne mase kukuruza. Jedan od njih je i Duško Vranić, iz Lužana, na čijem je gazdinstvu u toku ovaj proces, a kojeg su posjetili agronomi Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, PJ Gradiška.

Taj proizvođač na svom porodičnom imanju bavi se tovom junadi i proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda već neki duži period. Na svojoj farmi ima 40 muznih grla, objašnjava Bojana Panić iz PSSRS. 

On naglašava da nije zadovoljan ovogodišnjim prinosom, kao ni kvalitetom silaže i pored tog što je na tom području bilo više padavina nego u ostalim dijelovima Lijevče polja. 

Što se tiče pomenutog područja, ostvareni prinosi silaže u 2021. godini kreću se od 15 do 20 tona po hektaru, u zavisnosti od strukture tla, ali i od količine padavina za vrijeme vegetativnog perioda. Od navedenog prosjeka odstupaju jedino oni proizvođači koji su imali mogućnosti navodnjavanja usjeva.

Moguća pojava mikotoksina i plijesni ?!

Kukuruz se u ovoj sezoni razvijao u prilično stresnim uslovima, napominje Panić. Od početka razvoja suočavao se sa problemom hladnoće tako da je sporo rastao, a kada je krenuo napredovati, nastupio je sušni period. 

"Prijevremeno i prebrzo sazrijevanje dovelo je do nedovoljne akumulacije hranjivih materija u ćelijama i nedovoljnog nalijevanje zrna koje je glavni izvor skroba i energije za mliječna i tovna goveda", napominje stručnjak Resora, dodajući da je pored toga kao posljedica stresa javio se i povećan rizik od razvoja plijesni i pojave mikotoksina.

Kako napraviti kvalitetnu silažu od kukuruza koji je pretrpio ozbiljan toplinski stres?

Podsjetimo, jedina utjeha nekim proizvođačima kukuruza za silažu može biti to što se ova godina za tu kulturu odvijala sa zakašnjenjem zbog prolongiranih sjetvenih rokova. 

"Kada dođe vrijeme ubiranja biljke, treba dobro paziti jer će rokovi skidanja biti znatno kraći nego da je umjerena, normalna klimatska prilika. To znači da će kukuruz imati značajnije veću količinu osušenog materijala koji će dati veću količinu suhe tvari što će se odraziti i na njegovo usitnjavanje i nabijanje", pojasnio je za Agroklub prof.dr.sc. Matija Domaćinović.

Takođe je napomenuo da u ovakvim godinama, a kakve će vjerojatno biti i u budućnosti, do velikog izražaja dolazi i pitanje sjetvenog sklopa. Je li ga neko preforsirao, je li sjetveni sklop bio prevelik da bi imao više prinose, je li zakorovljenost tla bila velika što ozbiljno mijenja situaciju krađe vlage iz tla koju će uzeti prije korov nego biljka koja zbog toga znatno lošije napreduje i izložena je kasnije i drugim problemima.