Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Podzemno navodnjavanje
  • 28.06.2021. 12:00
  • Virovitičko-podravska, Kapinci

Siniša Hrgović: S podzemnim navodnjavanjem učinci su najbolji, a gubitci minimalni

Nema potencijalnog kvašenja lista što znači da se može koristiti i tijekom dana kad je najtoplije što se s drugim sustavima ne može i ne smije jer predstavlja veliki šok za biljke, naglašava Siniša Hrgović, poljoprivredni proizvođač iz Kapinaca.

Foto: Kristijan Toplak
  • 2.734
  • 478
  • 0

Na njivi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Siniše Hrgovića u Kapincima, u Virovitičko-podravskoj županiji, prošle je godine u svibnju postavljen sustav podzemnog navodnjavanja izraelske tvrtke Netafim. Prvo je to polje u Hrvatskoj na kojemu se koristi ovaj suvremen i skup, ali vrlo učinkovit oblik napajanja vodom i za naše poljoprivrednike predstavlja apsolutnu novinu. 

O dosadašnjem iskustvu u radu sa sustavom, uvjetima koji su potrebni da bi ga se uopće moglo postaviti te prednostima i nedostacima u odnosu na ostale sustave razgovarali smo s vlasnikom OPG-a, Sinišom Hrgovićem, jednim od najuglednijih poljoprivrednih proizvođača u Virovitičko-podravskoj županiji. 

Podzemno navodnjavanje se može koristiti i tijekom dana

"Razmišljao sam o navodnjavanju općenito. Manje više poznati su mi svi sustavi pa sam ih mogao lakše usporediti. Smatram da su s podzemnim najbolji učinci vode te najmanji gubitci", priča nam Hrgović pojasnivši da je sva voda koja se doda u taj sustav iskorištena, nema gubitaka, a može se konstantno dodavati. 

"Nema potencijalnog kvašenja lista što znači da se može koristiti i tijekom dana kad je najtoplije što se s drugim sustavima ne može i ne smije jer predstavlja veliki šok za biljke", naglašava te dodaje kako je temperatura vode iz Drave, tvrdi, fenomenalna. "Kakva je u rijeci, takva je i u sustavu, dvadesetak i više stupnjeva. Dakle nema nikakvog rizika od pothlađivanja, velikih šokova za biljku i pojave bolesti zbog utjecaja vode. Povoljna je i mogućnost dodavanja hranjiva direktno biljci, kada je to potrebno", govori Hrgović.

Dubina postavljanja ovisi o dubini obrade

Podzemno navodnjavanje predviđeno je za ratarske uvjete, a ovisno o namjeni radi se i razmak cijevi. Za klasičnu ratarsku proizvodnju, bez obzira radilo se o intenzivnoj ili ekstenzivnoj kulturi, dovoljno je da on bude jedan metar.

Naš sugovornik komentira da bi se za intenzivnije povrtne kulture, kao što su luk ili salate, vjerojatno stavljalo na pola metra te da dubina postavljanja ovisi o dubini obrade. Ističe da se u njegovu slučaju radi o izuzetno pjeskovitom tlu koje se ne smije orati duboko. "Nikada se ta zemlja nije orala dublje od 19 do 20 centimetara jer je ispod čisti pijesak i nema svrhe raditi tako duboku obradu. Nije to klasična ilovača, pseudoglej, nego lagana pjeskovita struktura pa smo sustav stavili na 35 centimetara tako da prilikom obrade s plugom ne dođe do kidanja cijevi", objašnjava ovaj ratar. 

Postavljanje cijevi u zemlju (Foto: Petar Žarković)

Manipulacija sustavom je vrlo jednostavna, nema nikakvih posebnih uvjeta da bi se nešto moralo fizički raditi. Ističe kako se redovito treba kontrolirati i dobro čistiti protočnom čistom vodom svake sezone prije početka i na kraju, pogotovo ako se koriste gnojiva kako se, eventualno, ne bi nešto zaštopalo ili začepilo. 

Kaže da je problem jedino ako dođe do nekakve havarije, ali ni tada on nije nerješiv. Sustav se onda mora prokopati sa strojem kojim je i postavljen. "Imali smo prošle godine situaciju kada se kotač koji regulira dubinu oranja nije spustio pa je plug otišao na dubinu cijevi i presjekao je. Vrlo brzo smo povukli novu cijev i vrlo jednostavno je spojili", prisjeća se Siniša. 

Skuplji od drugih, ali se isplati

Utrošak vode na dnevnoj bazi je od tri do 6 litara što ovisi o potrebi za vodom i sastavu tla. Za jedan sat navodnjavanja potrebno je dvije litre vode po kvadratnom metru. Kaže da do sada nikada nije koristio više od tri sata dnevno u više navrata. 

"Imam turnuse od četiri do pet navodnjavanja dnevno po pola sata. Što je tlo suše, voda ide gore i uvijek dođe u zonu korijena. A i korijen će ići za vodom. Ako osjeti da je voda na nešto nižoj dubini, rast će prema niže i samim tim će biti i bolje ukorjenjivanje", objašnjava naš sugovornik. 

Prema njegovoj ocjeni, jedini možebitni nedostatak ovakvog sustava je cijena jer je u startu dosta skuplji od drugih, ali kada se izračuna amortizacija na minimalnom roku od 15 godina, onda, računa Hrgović, trošak do 40 tisuća kuna po hektaru i nije toliko skup. 

Sustav treba redovito kontrolirati (Foto: Kristijan Toplak)

Budući da je riječ o pokusnoj proizvodnji i da se javio na raspisani javni poziv za sudjelovanje u pilot-projektu navodnjavanja na području sustava Kapinci – Vaška, u sufinanciranju je s 50 posto sudjelovala Virovitičko-podravska županija.

Najveći problem je divljač

Ono što kod nas u Hrvatskoj može biti najveći problem, upozorava, je divljač jer je riječ o uzgoju na otvorenom. Primarne cijevi gdje dolazi voda moraju biti vani jer može doći do kidanja. "Nešto cijevi su mi izgrizli zečevi preko zime, vjerojatno zbog potrage za vodom. Međutim, cijelo sam polje ogradio žicom. Dakle, dodatno sam investirao u sigurnost jer je unutra kukuruz šećerac, divljači je jako puno, mislim da ga ne bih mogao sačuvati od srna, divljih svinja i jelena", kazuje Hrgović. 

Pokus na površini od pet hektara zorno prikazuje uspjeh ovakvog navodnjavanja. Zbog kašnjenja izgradnje, kasnila je i sjetva. Šećerna repa i soja su sijane 21. svibnja, kukuruz šećerac i kukuruz početkom i sredinom lipnja što znači izvan svih optimalnih rokova.

"Iako je klijavost bila dosta loša, soja je prošle godine imala prinos preko četiri tone što je iznad hrvatskog prosjeka. Šećerna repa je imala prinos preko sto tona. Biljke su kroz cijelu vegetaciju bez obzira na temperatura izgledale postojano, nabildano, zeleno, s listovima koji nisu uvenuli", predstavlja Hrgović rezultate i zaključuje kako je ovime sustav navodnjavanja doveden do savršenstva te kako u ovom trenutku nema preciznijeg i kvalitetnijeg. 


Fotoprilog


Tagovi

Podzemno navodnjavanje Siniša Hrgović Navodnjavanje Prinosi Potrošnja vode Netafim


Autor

Goran Gazdek

Više [+]

Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radi na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas kao slobodni novinar piše za Novosti, Deutche Welle, Gospodarski list i Hinu. Urednik je na portalima Virovitica.net i Pivnica.net. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Potpredsjednik je Hrvatskog novinarskog društva.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/