Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 18.06.2009.

Skladištenjem do bolje cijene

Pšenica se više neće morati prodavati neposredno nakon žetve, kada joj je otkupna cijena najniža

  • 819
  • 39
  • 0

Od ovogodišnje žetve pšenice seljaci će prvi put moći svoju pšenicu uskladištiti i čekati najbolju cijenu na tržištu, a ne prodavati je neposredno nakon žetve, kada joj je otkupna cijena najniža.

Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže da je Zakon o skladišnici veliki iskorak u domaćem sektoru žitarica, koji će operativno pomoći i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) s 350 milijuna kuna. Riječ je o 50 milijuna eura za oživljavanje burze roba.

Zakon o skladišnici, pak, znači uvođenje sustava zaloga roba, kao podloge da poslovne banke financiraju zalihe. Taj model odlično funkcionira u Mađarskoj, koja ima pet milijuna tona pšenice, dok se ovogodišnja žetva pšenice u Hrvatskoj procjenjuje na oko 800.000 tona.

Što se tiče cijene te žitarice, posljednjih su mjeseci uočeni uzlazni trendovi i nešto veća potražnja na domaćem i inozemnom tržištu. No, analitičari predviđaju da cijena pšenice ovogodišnjeg roda na robnim burzama u okružju, prije svega u Budimpešti, neće u kolovozu biti veća od kune.

Poticaji za pšenicu iznose 2250 kuna po hektaru, a najavljena je njihova isplata u punom iznosu. No, stočari tvrde da Hrvatskoj ne treba 200.000 hektara pšenice iako u zemljama u našem okružju, prije svega u BiH, postoji mogućnost izvoza, jer domaća pšenica dolazi prije na tržište od pšenice iz Mađarske, Rumunjske i Ukrajine.

Otkupna cijena te žitarice u Hrvatskoj je već nekoliko godina u potpunosti prepuštena tržištu.
No, problem je što domaće tržište mlinarsko-pekarskih proizvoda ne funkcionira, odnosno ne može ući u otkup pšenice, pa se proizvođači moraju snalaziti.

Naime, iz godine u godinu, mlinari i pekari, pritisnuti velikim dugovima, ne mogu ući u otkup žitarica, prije svega pšenice.

Zbog suše ove bi godine i urod pšenice mogao biti manji za 20 do 30 posto, te bi u pitanje mogla doći i kvaliteta pšenice, čiji se prosječni urod procjenjuje na četiri tone po hektaru. To je manje nego prošle godine, a osjetno manje od prosječnog prinosa pšenice u Mađarskoj, koji je veći od šest tona.
Pod uljanom repicom je 29.000 hektara, a očekuje se prinos od 2,6 tona po hektaru.

Za izvoz 200.000 tona

Domaće potrebe za pšenicom su oko 550.000 tona, odnosno 30.000 tona na mjesec. U silosima je sada oko 150.000 stare pšenice, pa se procjenjuje da bi za izvoz moglo biti oko 200.000 tona domaće pšenice. Što se tiče otkupne cijene, donesena je zaštitna cijena pšenice od 75 lipa, a seljaci traže da otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda bude 1,25 kuna za kilogram pšenice standardne kvalitete.

Autor: Marinko Petković

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)