Poljoprivredni proizvođači ocjenjuju da će uslijed visokih cijena sjemenskog i drugog potrebnog materijala, ovogodišnja sjetva biti siromašna.
Pripreme za jesenju sjetvu u Republici Srpskoj protiču otežano zato što su sjemenski i repromaterijal skupi, a pored toga ni vremenske prilike ne pogoduju radovima u polju.
Prema procjenama poljoprivrednih proizvođača, cijene sjemena, mineralnih đubriva, kao i ostalog materijala neophodnog za predstojeću sjetvu, veće su za 30 do 50 procenata tako da je još uvijek neizvjesno koliko će zapravo biti zasijano obradivih površina.
Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS navode kako bi trebalo da sjetva ozimih usjeva (naročito ječma) počne sredinom ovog mjeseca, ali i to da se za sada ne može precizirati neki optimalni rok.
"U 2021. ne znamo kad će početi sjetva iz prostog razloga što tlo nema dovoljno vlage i nije moguće u ovom trenutku ući u njivu i odraditi adekvatne agrotehničke mjere kako bi se kvalitetno obavila priprema", rekao je za Glas Srpske Stojan Marinković, predjsednik Udruženja. Napomenuo je i to da u pojedinim dijelovima zemlje nije palo ni kap kiše, a što takođe predstavlja otežavajuću okolnost.
Zbog svega navedenog, veoma je neizvjesno koliko će uopšte površina biti obrađeno.
Marinković ističe da se još uvijek ne zna koliko parcela će biti pod pšenicom i ječmom, s obzirom na aktuelna poskupljenja. Istovremeno, ove godine su otkupne cijene žita, pšenice, kukuruza i soje bile uglavnom visoke, ali bez obzira na to ratari nisu bili na dobitku.
"Sve što se tu zaradilo, daće se hemijskoj industriji i distributerima. Nameće se pitanje šta će poljoprivrednici u takvoj situaciji odlučiti jer je prije svega đubrivo poskupilo za više od 50 odsto", zabrinuto ukazuje, dodajući da ova sezona ima i dobrih strana, ali da je onih loših ipak mnogo više.
S druge strane, ratari ocjenjuju da će uslijed visokih cijena, ovogodišnja sjetva biti siromašna.
"Upotrijebićemo svoje sjeme sa malo gnojiva. Ipak pretpostavljam da će se više sijati u jesenjoj sjetvi, zato što od kukuruza neće biti ništa. Rod je podbacio i do 70 procenata", smatra proizvođač Duško Banjac.
Osim poskupljenja, probleme prave i insekti, a najviše povrtlarima i voćarima.
"Morali su imati veći broj hemijskih tretmana kako bi suzbili štetočine, a nekim usjevima zbog same upotrebe nije prihvatljiva hemijska zaštita, tako da je došlo do oštećenja proizvoda. Bilo je velikih šteta", upozorio je Marinković
Stojan Marinković: Agrarni budžet bi morao biti najmanje 250 miliona KM
On je svojevremeneo za Agroklub istakao da Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača deceniju unazad zalaže se za regulisanje pitanja spoljnotrgovinskog poslovanja BiH u skladu s međunarodnim ugovorima. Jedino tako možemo ostvariti opstanak poljoprivrede. Sela nam odavno ostaju pusta i starije stanovništvo sa starom mehanizacijom ne može u neravnopravnoj borbi sa EU seljacima opstati.
Kako ocjenjuje, stalno izbjegavanje donošenja odgovarajućih mjera zaštite domaće proizvodnje od strane Savjeta ministara BIH dok druge države to pravo koriste, neprekidno pojačava animozitet poljoprivrednika cijele Bosne i Hercegovine prema nadležnima.
"Njihovo uvijek i iznova neargumentovano objašnjenje za neuvođenje tih mjera, cjelokupnu seljačku populaciju navodi na niz veoma maštovitih zaključaka o razlozima ovakvog (ne)djelovanja Savjeta ministara BiH", rekao nam je Marinković.
Tagovi
Autor
