Spelta: Važna žitarica koja se ponovo vraća kroz organski uzgoj

Spelta (lat. Triticum spelta) je drevna žitarica iz familije Triticum u koju spada i pšenica i njene podvrste. Nastala je prije hljebnog žita, a prvi pisani podaci o njoj datiraju još od prije 5.000 godina p.n.e. Obrađivala se i uzgajala na tlu današnjeg Irana gdje se koristila kao osnova za pravljenje hljeba. Vremenom je prenesena i u druge predjele, naročito u Sjevernu Ameriku gdje se početkom XX vijeka uzgajala na oko 600 hiljada hektara.

Sa razvojem mehanizacije i ekonomije, speltu na tržištu zamjenjuje pšenica kao jeftinija, isplativija, lakša za obradu i koja postaje vrlo brzo primarna žitarica u ishrani ljudi. Međutim, ponovnim povratkom prirodi i organskoj proizvodnji, na obradivim površinama opet se sije spelta kao zdravija alternativa pšenici. Sve je popularnija i u Evropi gdje je Italijani nazivaju "farro", a  Njemci "dikel".

Otporna na negativne spoljne uticaje

Ima slatkast ukus. Krupnik ili pir, kako je još nazivaju, jedino je žito koje čovjeku može da obezbjedi sve potrebne hranjive sastojke jer sadrži ugljene hidrate, masti mineralne materije, vitamine i celulozu u praktično idealnom odnosu.

Razlikuje se od pšenice po fizičkim, biološkim i nutritivnim osobinama. Zrno je duguljasto i usko, ali posjeduje debelu spoljašnju opnu ili ljusku. I ona čini 30 do 35 posto ukupne mase zrna. Zbog toga je njena proizvodnja skuplja jer zatjeva više obrade.

Zahvaljujući upravo tako tvrdoj opni lakše podnosi mraz, otpornija je na insekte i druge nepovoljne spoljašnje uticaje. Nije zahtjevna prema hranjivima tako da je skoro ne treba ni đubriti, nisu joj neophodni posebni uslovi uzgoja pa je iz tog razloga i pogodna za uzgajenje.

Ima više aminokiselina nego pšenica

Osim fizičkih svojstava, spelta se od pšenice razlikuje i po udjelu hranjivih materija. Sadrži gluten koji je lakše svarljiv od onog u hljebnom žitu. Takođe je bogatija u visoko vrijednim proteinima. Sadrži složene ugljene hidrate (mukopolisaharidi) koji imaju više funkcija, a jedna od njih je obnavljanje kostiju, zglobova i hrskavice. Ima sve vitamine iz grupe B, osim B12, zatim osam puta više kalcijuma, magnezijuma, fosfora i selena od ostalih žitarica. Sadrži znatnu količinu i cinka, ali i više aminokiselina od pšenice. Reguliše nivo šećera u krvi zato je značajna u ishrani dijabetičara.

Daje energiju koja se postepeno oslobađa i kvalitetno ugrađuje u organizam zato je važna za ishranu sportista i drugih fizički akvinih osoba. Zbog te svoje karakteristike, služila je za povrat snage i oporavak nakon bolesti ili fizičkog napora. Istovremeno, lakše je svarljiva od drugih žitarica.

Radenko Šešić: Vlada veliko interesovanje za brašno od spelte, možda ću proširiti proizvodnju

Preventivno djeluje na kancerogena oboljenja, kardiovaskularni sistem održava dobrim, ublažava simptome menopauze i osteoporoze, a reguliše i nivo hormona i jača imunološki sistem.

Budite među prvima koji će proizvoditi ovu sve više cijenjenu staru žitaricu. Sigurna sam da ćete je, nakon usvojenih informacija iz teksta, uvrstiti u svoju ishranu.

Brašno od navedene ratarske biljke može se nabaviti u svim bolje snadbjevenim marketima i prodavnicama zdrave hrane ili naručiti putem inerneta.