Provjerili smo stanje otkupnih cijena glavnih žitarica i uljarica kod nas i susjeda.
Nakon osam dana prosvjeda diljem zemlje, srpski su ratari izborili cijenu suncokreta od 73 dinara po kg. Preračunato u našu valutu, riječ je o 4,67 kn ili čak 0,77 kn više nego li je otkupna cijena na našem tržištu.
Naime, prema zadnje objavljenim kotacijama cijena tvrtke Žito, od 9. kolovoza, suncokret vlage 9%, primjesa 2 i ulja 44 posto, planiran za isporuku kolovoz/rujan/listopad, kupuju se za 3,90 kn/kg.
Pšenica je i dalje na istoj razini, od dvije do 2,2 kn/kg, ječam je na 1,80 kn/kg, uljana repica 4,60, a kukuruz na dvije kune za isporuku rujan/listopad/studeni 2022. Onaj prošlogodišnji je "na upit".
Glavna krušarica se inače u susjednoj Srbiji trži za 2,30 kn/kg (36 dinara bez PDV-a), a u BiH za 2,46 kn (0,64 KM).
Kukuruz (stari rod) je u Srbiji na 2,17 kn po kilogramu, a dok je kod nas cijena soje "na upit", kod njih je 5,15 kn/kg.
Vrijedi doduše, što naglašavaju i kolege iz navedenih zemalja, uzeti u obzir da, jer je Hrvatska članica Europske unije, naši poljoprivrednici ostvaruje značajnije potpore od susjeda. No, brojke su takve, a što kažu svjetske burze provjerite na Baze podataka > Tržište
Grafički prikaz ispod odnosi se na cijenu suncokreta na ukrajinskom tržištu.
Tagovi
Autorica
Timac Akademija povezala fakultet i realni sektor - 10 studenata na praksi u poljima
Evo 8 savjeta za uspješnu sjetvu soje
Na stres i naglu promjenu klime odgovorite primjenom biostimulatora
Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva padaju na svjetskom tržištu
Marta Radić
prije 1 godinu
Da , crkavica za gnojivo još nije stigla...glavno da se vlada hvalila pomoći za poljoprivredu
KulGony
prije 1 godinu
Značajnije potpore?? Da li vi razumijete koja je to razlika u cijeni?? Nikakve potpore ne mogu nadomjestiti kunu razlike po kili, to je ogromna razlika!! I da napomenem isplate za gnojivo jos nisu ni stigle!
Đuro Japaric
prije 1 godinu
U zemljama seljaka na brovitom Balkanu , Srbiji i Hrvatskoj , 1918 AGRARNOM reformom napravljen je drugi promašaj na štetu seljaka nakon agrarne reforme Carske Austrije , treći promašaj je 1945 i zemljišni maksimum od 10 ha koju većina seljaka u Sbiji i Hrvatskoj nije imala jer su te 2 sada državice bile AGRARNO PRENAPUČENE sa obiteljima koje su životarile obradom zemlje !U tekstu je priča o cijeni ratarskih proivoda , to je tehničko pitanje , osnovno pitanje za seljake na brdovitom Balkanu je površina imanja i lakrdijaški zemljišni zakoni koje su nametnuli 2 Balkanska naroda od 1918 !
Marta Radić
prije 1 godinu
Pa mi smo u europskoj uniji....nama seljacima je bolje...ha ha....očito seljaci u srbiji bolje žive nego mi u EU. Gnojivo jeftinije , a cijene veće.
SASA FRANIC
prije 1 godinu
kod nas mogu lako ici raditi po terenima vani, pa im ne treba velika zarada u poljoprivredi. racunaju da im je ponudjeno i vise nego dovoljno. ako hoce vise, idi radi na teren. a ulagati u strojeve , opremu i tehnologije, to kod nas ne treba. 30 godina stari traktori jos voze