Šta će biti s domaćom pšenicom - stao otkup, sjemenska duplo skuplja?

Veliki broj privatnih skladišta ratara iz Semberije, najveće bh. žitnice, i dalje su puna ovogodišnjeg roda pšenice. Otkupa nema, kao ni novca za predate količine. Na pitanje kako će u novu sjetvu, proizvođači nemaju odgovor. U magacinu Petra Stevanovića je oko 40 tona pšenice, 25 t je predao Žitoprometu po cijeni od 0,64 KM/kg.

Prvi put je, kaže nam, odlučio da ne daje sav rod odjednom, nadajući se boljoj cijeni. No, kapije otkupljivača su naprasno zatvorene. 

"Ove godine sam mogao da skladištim i bilo mi je drago jer bolja cijena bude kasnije. Međutim, otprilike da sam se zafrkao. Nisu obavijestili da neće više kupovati, iako sam najavio da imam još pšenice", kaže Stevanović.

Čemu se nada?

Ovaj mlađi poljoprivrednik iz sela Amajlije kod Bijeljine, pšenicu je sijao na 9 ha, u jesen, dodaje, nije bacao nikakvo đubrivo, ali je na proljeće kupio gnojivo i primijenio ga. Lani je njegovo imanje zahvatio požar, kada se zapalila sjenara i dio pomoćne zgrade gdje se nalazio obor za svinje, pa je trenutno kaže u "totalnom minusu". 

Nadao se da će barem dio nadoknaditi prodajom pšenice, imao je, kaže, mnogo toga za reći i članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, tokom njegove posjete ovom kraju, no, na sastanak nije pozvan. Stevanović nije član ni jednog udruženja, niti političke partije. Tako će, navodi, i ostati jer nije primijetio iskrenu borbu niti jednog predstavnika za poljoprivrednike.

Dodik poručio poljoprivrednicima: Radite, sijte, nećete biti u minusu

"Sve se radi u tajnosti, ko je znao odvezao je i ostatak pšenice. Nama ne treba predsjednik udruženja koji radi hiljadu ili dvije dunuma zemlje, nama treba agronom ili neko od struke. Ima ih koji nemaju posla, ja sam za to da mu mi poljoprivrednici dajemo platu, ali da se bori za sve jednako", pojašnjava. 

Pšenicu je lagerovao u svom objektu, ali se nada da će uskoro uspjeti da je preda, odnosno do kraja oktobra, kako bi dobio poticaje za ovu godinu i spremio se za jesenju sjetvu. 

Cijene soje rastu, a padaju kukuruza i pšenice

"Danas sam bio u jednom mlinu, u kojem je prije tri dana bio i moj komšija, njemu su rekli će otkupiti po 0,64 KM, a meni evo tri dana kasnije nude 0,61 KM, s tim što nemaju pare odma", priča. Stevanović, jasno ističući da to za njega nije prihvatljivo, jer predstoji mnogo posla. "Roba stoji, a para nema, treba da se uđe u novu sjetvu, da se kupi đubrivo. Cijene sjemenske pšenice su od 150 do 200 KM, a lani su bile oko 100 KM", kaže naš sagovornik.

Subvencionišu zaduživanje

No, on nije usamljen u ovom problemu. To potvrđuje i predsjednik Udruženja "Sela Semberije i Majevice", Savo Bakajlić. Prema njegovim riječima, mlinsko-pekarska industrija ima nekorektan odnos prema proizvođačima koji su im dovezli pšenicu na noge.

"Oni su se jednostavno zainatili i neće da kupe domaću pšenicu, vežu se za neku krizu. Otkup je bio sedam dana i navodno su puni, a puni su mađarske pšenice, iako su povukli beskamatna sredstva iz Investiciono razvojne banke da otkupe domaću", tvrdi Bakajlić. 

Najodgovornija je, dodaje, država, a potom entiteti koji subvencionišu proizvođače da siju i uzgajaju pšenicu, a na kraju je ne mogu plasirati.

"Ko da uzme sjemensku pšenicu po 200 maraka, mogu oni davati poticaj, tako nas samo potiču da upadamo u dugove i radimo, a na kraju nemamo kome da prodamo", kaže on.  

Dok samoinicijativno traže kupce, ratari se nadaju i interventnom otkupu pšenice. O tome zasad nema preciznijih detalja iz institucija Republike Srpske. 

Apel iz FBiH

Poljoprivrednici iz Federacije BiH su ranije pozivali da se domaća pšenica zadrži u BiH, odnosno da je otkupe entiteti i deponuju u robne rezerve. No, niko se o njihovim apelima nije oglašavao. 

Podsjetimo, u mjerama za prevazilaženje očekivanih ekonomskih poremećaja koje je Federalna vlada usvojila 28. februara ove godine, navedeno je da Direkcija robnih rezervi treba da garantuje otkup proizvedene merkantilne pšenice, sjetva 2021./2022. godina, po prosječnoj cijeni koja bude na tržištu u datom periodu, za potrebe Robnih rezervi. Ovoj instituciji je, s tim ciljem, na raspolaganje ove godine stavljeno 20 miliona KM budžeta. No, konkretan potez još nije povučen.