Vremenski uvjeti utjecali su na povećanu pojavu štetnika pod nazivom stričkov šarenjak, ali su u usjevima soje uočene i grinje. Oba štetnika mogu potpuno uništiti lisnu masu biljke.
Svake vegetativne sezone bilježe se pojave novih štetnika, a ova godina karakteristična je za pojavu stričkovog šarenjaka, štetnika koj ise uglavnom javlja u usjevima soje, a na njegovu brojnost utječe niz faktora, ali glavni su vlaga i temperatura.
Radmila Ćalić, stručnjakinja za zaštitu bilja, kaže da se dogodi da jedne godine bude velika brojnost nekog štetnika, a uzrok tome uvijek je narušena prirodna ravnoteža, niska smrtnost, nedostatak prirodnih neprijatelja. "Veoma teško je boriti se protiv štetnika, a ne narušiti prirodnu ravnotežu," rekla je Ćalić.
Prema njenim riječima, zbog sve veće potrebe za hranom vrlo često, usjevi se uzgajaju u monokulturi što dovodi do pojave nekih štetnika u velikoj mjeri, a tome treba dodati i niz klimatskih faktora koji su zadnjih godina dosta drugačiji u odnosu na protekli period.
"Povećana brojnost leptira šarenjaka u poljima soje može se pripisati tim uvjetima, a u tijeku je masovno polaganje jaja i piljenje gusjenica na nekim parcelama. Gusjenice se hrane lisnom masom i nerijetko može doći do golobrsta," navela je Ćalićeva.
Nije utvrđena pravilnost njene pojave u pogledu sortimenta, uzrasta soje, agrotehnike i brojnost položenih jaja. Njena preporuka je da se usjevi soje obavezno redovno pregledaju, a ako se bilježi u prosjeku jedno jaje po biljci, potrebno je suzbijanje.
"U poljoprivrednim ljekarnama mogu se naći sredstva Nurel-d, Konzul, Runel ec, Savanur, Despot koji mogu riješiti problem, ali se preporučuje i suzbijanje korovskih biljaka pored parcele koje su domaćini ovom štetniku (palmida i čičak)," precizirala je ona.
Obilaskom usjeva soje, trenutno se može uočiti i prisustvo grinja, imaga i ličinke običnog paučinara koji se hrane sokovima iz lista soje koji za kratko vrijeme mogu uništiti asimilacijsku površinu lista i onemogućiti proces fotosinteze.
Ćalićeva savjetuje da ako se uoči njihovo prisustvo na rubu parcele, obavezno primijenite akaricide kako se štetnik ne bi dalje širio u unutrašnji dio parcele.
"Preventivni tretmani nisu preporučljivi dok ne utvrdimo prisustvo štettnika i prve kolonije. Ratarima obično preporučujemo akaricie Vertimec 018 ec u dozi 0,3-0,5 litre po hektaru," zaključila je Ćalićeva.
A još jedan problem je sve prisutniji ove godine, veliko prisustvo ambrozije u uzgajanim usjevima, ali posebno u soji. Klimatski uvjeti a prije svega dosta vlage pomogle su u njenom širenju.
"Najbitnije u borbi s ambrozijom je njeno uništenje prije cvjetanja i to dok je veličine 20 - 30 centimetara. Ona je dosta invazivna biljka koja opstaje u svim uvjetima" objasnila je Ćalićeva.
"Najbolje je mehaničko uništavanje, odnosno čupanje cijelih biljaka s korijenom ili košenje, ali do same zemlje. Može se suzbiti i kemijskim tretmanima odnosno totalnim herbicidima nalazi li se van područja uzgajanih biljaka," rekla je ona.
Ako se ambrozija nalazi u usjevima, Ćalićeva objašnjava da se kemijski tretmani moraju obaviti u točno propisanom vremenu, kao i za sve ostale korove. U soji se zaštita provodi do trećeg lista, a u kukuruzu do sedmog pera.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica