Stočni bob sve popularniji: RWA sorte u proizvodnji industrijskog proteina

Stočni bob uskoro bi u Hrvatskoj mogla postati važna i vrlo vrijedna kultura. Naime, tvrtka Nutris d.o.o. iz Novog Senkovca krajem ove godine otvara tvornicu koja će proizvoditi škrob i protein iz krumpira i stočnog boba. Plan je prerađivati godišnje ovu mahunarku s površine između pet i sedam tisuća hektara.

Predstavnici Nutrisa, Damir Lujanec i Andreja Žeravica, posjetili su 30. lipnja ove godine tvrtku Saatzucht Gleisdorfer čiji je većinski vlasnik RWA Austrija. Primili su ih magistra Eveline Adam, voditeljica programa oplemenjivanja stočnog boba i inženjer Thomas Richter, voditelj programa uljarica i proteinskih vrsta u RWA Austriji. Saatzucht Gleisdorfer je oplemenjivačka tvrtka koja u svojem programu osim boba ima i oplemenjivanje uljane tikve, kukuruza, soje, graha, heljde i prosa.

Ciljevi oplemenjivanja stočnog boba u ovoj tvrtki su:

• povećanje prinosa i njegove stabilnosti,
• poboljšanje biljne arhitekture, posebno za biološku poljoprivredu,
• poboljšanje otpornosti na polijeganje,
• optimalna težina i oblik sjemena,
• prilagođeno vrijeme sazrijevanja,
• poboljšana hranidbena kvaliteta,
• redukcija antinutritivnih spojeva (Tanin,Vicin-Konvicin),
• otpornost na bolesti i
• prilagodba promjenjivim klimatskim uvjetima.

Napomenuli su kako jari stočni bob traži zemljišta s dobrim kapacitetom vodoopskrbe i dobar pH tla (6,5 do 7,5).

"Sjetva treba biti na dubinu od najmanje 8 cm zbog velike potrebe klice za vodom, boljeg formiranja korijena te veće stabilnost biljke. Jari stočni bob je dobar predusjev za ozime žitarice zbog njegovog svojstva da u kvržičnim bakterijama fiksira atmosferski dušik", savjetuju stručnjaci iz RWA.

Dodaju kako je u ranoj sjetvi tolerantan na mraz do minus 5 stupnjeva Celzija. Vrlo je bitan plodored, a razmak između dva usjeva boba treba biti 5 godina. Važno je spomenuti da je norma sjetve žitnom sijačicom do 40 klijavih zrna po m², a kod sjetve na međuredni razmak od 45 cm, norma sjetve se može smanjiti.

Kao prednosti niže sjetvene norme ističu da biljke trebaju manje vode, ostaju niže rastom, manja je pojava bolesti zbog bolje prozračnosti, a zrioba nastupa ranije. S druge strane, mane su da prekrivanje tla nastupa kasnije te je stoga teža kontrola korova, a i manji je broj biljaka koje mogu kompenzirati zarazu s nanovirusom.

Sortiment jarog stočnog boba vrlo je bogat, a u donjoj tablici RWA naglašava najvažnije sorte i njihove osobine.

Tablica 1. Najvažnije sorte jarog stočnog boba

Pored jarog, u oplemenjivačkom programu imaju i ozimi stočni bob. On počinje cvasti 3 tjedna ranije od jarog te tako izbjegne visoke temperature tijekom cvatnje i formiranja mahuna. Datum sjetve i žetve je kao i kod ozime pšenice, dok je norma sjetve 18 do 30 klijavih zrna po m². Dubina treba biti, kako je već i naglašeno, minimalno 8 centimetara.

Tablica 2. Sorte ozimog stočnog boba

Tablica 3. Neke usporedne osobine najvažnijih mahunarki

Za više informacija o stočnom bobu, obratite se tvrtki RWA Hrvatska na jedan od niže navedenih kontakata.