Stočni grašak obogaćuje zemlju dušikom, a traži minimalna ulaganja

Stočni grašak daje visoke prinose uz minimalna ulaganja, jer ima kratak period vegetacije i brzo oslobađa parcelu za neke druge kulture. Prema riječima savjetodavca Milenka Đurića, zrno graška sadrži 25 posto proteina, a u smjesama stočne hrane može se ubaciti i sirov bez termičke obrade, jer je sadržaj antinutritivnih tvari veoma nizak.

Stočni grašak sije se za dvije namjene

Kako je Đurić objasnio, optimalni rokovi sjetve stočnog graška su do 15. ožujka. Ovisno od potreba poljoprivrednih proizvođača, stočni grašak sije se za dvije namjene, sorte visoke rastom uglavnom za spravljanje kabaste stočne hrane, silaže i sjenaže i tada je neophodno od 150-200kg/ha sjemena uz, kako navodi Đurić, dodatnih 30 kg najčešće tritikalea, koji će služiti kao potporni usjev. 

Stočni grašak - bogat izvor proteina i aminokiselina

"Sjetva se obavlja žitnim sijalicama i to na svaku lulu ili na svaku drugu, što bi bio razmak od oko 25 centimetara," objašnjava on.  U slučaju sjetve graška koji će se koristiti kao zrno, potrebno je uzeti veće količine sjemena od oko 300 kg/ha, zbog njegove krupnoće.

Prema njegovim riječima, sjetva se također obavlja žitnim sijalicama na 12,5 cm red od reda. Uzgaja se kao čist usjev, jer sorte koje se siju kod nas su tolerantne na polijeganje, a u gustom sklopu biljke graška se povezuju i prave kompaktnu masu.

"Upravo ta masa ih drži uspravno i onemogućava rast korova, što je još jedna bitna prednost uzgoja ovog usjeva, a sazrijeva prilično ravnomjerno što olakšava i samu žetvu," naglašava on. 

Skromnih je zahtjeva po pitanju agrotehnike 

Kako navodi ovaj stručnjak, kao predusjev odgovaraju mu okopavine ili strnine dok ga poslije mahunarki nije preporučljivo uzgajati, jer je i sam leguminoza, ali je zato idealan predusjev za većinu ratarskih kultura, jer obogaćuje zemljište dušikom. Na istoj parceli može se sijati nakon tri do četiri godine, a nema ni prevelike zahtjeve za mineralnim gnojivima.

"Potrebno mu je 50 do 80kg/ha dušika, 70 do 80 kg/ha fosfora i 80 do 120 kg/ha kalija, u odnosu na druge kulture to su dosta manje količine hraniva," napominje Đurić i savjetuje proizvođače koji se odluče za uzgoj ove kulture da nakon sjetve, na lakšim zemljištima obavezno obave valjanje, a da na teškim u ranim rokovima sjetve tu operaciju izbjegavaju, jer može doći od nepotrebnog sabijanja zemljišta.  

Muzna grla: Sjenaža graška i žitarica - kvalitetno kabasto krmivo

"I tijekom vegetacije, stočni grašak ne zahtijeva puno mjera njege. Neophodno je samo obaviti tretman od graškovog žiška u periodu cvjetanja i zaštitu od korova po potrebi. Na žetvu stiže u lipnju, a uz određena podešavanja žetva se obavlja žitnim kombajnima," objasnio je Đurić.

Za sijeno i silažu

Ovisno od vremenskih prilika, jari stočni grašak može se skidati već u lipnju. Prinosi zelene mase u čistoj kulturi mogu biti i 25-35 tona po hektaru, a u kombinaciji sa žitaricama prinosi mogu biti i do 80 tona po hektaru. Grašak za zrno na žetvu stiže nešto kasnije, a s prosječnom agrotehnikom, moguće je ostvariti odlične prinose od pet do šest tona po hektaru, a s prosječnim sadržajem proteina od 25 postotaka, dobivate 1.000 kg proteina po hektaru što sigurno nije malo.