Stojan Marinković: Agrarni budžet bi morao biti najmanje 250 miliona KM

Pandemija korona virusa narušila je cjelokupnu svjetsku privredu, a tako i poljoprivredu. Naročito je pogođena poljoprivreda nerazvijenih zemalja poput BiH i država koje nemaju jasnu viziju razvoja i održivosti ekonomije, opet poput naše zemlje. 

Sa kakvim su se sve problemima suočavali poljoprivredni proizvođači ove godine pitali smo Mr Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS. 

"Ozbiljne države već su kontrolisale promet poljoprivrednih proizvoda svojih proizvođača i povremeno ograničavale uvoz. Stoga se kod domaćih poljoprivrednika samo nastavio i dodatno pojačao hronični problem plasmana", navodi Marinković i dodaje da su ovog puta, pored problema stočara oko plasmana junadi i svinja, u istoj situaciji i povrtari. 

Ratari u najboljem položaju ?

Kada je riječ o voćarima, njih je odmah na početku berbe pokosio grad i ono što je ostalo, bilo je smanjenog kvaliteta. Stanje kod pčelara je izuzetno nepovoljno. Kako kaže Stojanović, stvarna nestašica domaćeg meda naslućuje uvoz "otpada" iz drugih zemalja. 

Ove godine urod kukuruza ide i do 11 t/ha, stručnjaci se slažu da je ovo bila dobra godina

"Kada tome dodamo inače stabilan sektor proizvodnje mlijeka i živinarski sektor, koji do sada nisu imali većih problema, shvatamo da je poljoprivreda u Bosni i Hercegovini odavno posustala. Jedino ratari mogu biti zadovoljni dosadašnjim stanjem u ovoj godini jer su žitarice solidno prinosile a i cijene su prihvatljive. Međutim, ova godina je u zadnjih deset jedina gdje se sve poklopilo za žitare pa je nekako red da i njima malo svane. No, još nije sve požnjeveno niti posijano", ocjenjuje naš sagovornik.

Sada je u toku jesenja sjetva koja je već uveliko zahuktana. Uz posljednje količine kiše, zemljište se odlično priprema, a imajući u vidu najave meteorologa da nam slijede pogodne temperature u narednim danima, očekuje se blagovremeno i ujednačeno nicanje ozimnina. 

Nema riječi o hiperprodukciji

Prema riječima Marinkovića, s obzirom da je još uvijek optimalan rok sjetve ozime pšenice, poljoprivrednici bez bojazni mogu planirati i zasijati površine hljebnog žita. Poljoprivredne apoteke odlično su snabdjevene repromaterijalom za jesenju sjetvu i u Savezu nisu dobili nijednu pritužbu konkretno na taj problem.

Iako su zasađene nešto veće površine, prvenstveno povrća, nikako se ne može govoriti o hiperprodukciji, kako kaže. Tržišni viškovi su samo jednim izrazito malim procentom uzrokovani smanjenom potrošnjom usled pandemije (sa svim posljedicama koje nam je donijela - nema proslava, skupova, restorani manje troše, dijaspora nije dolazila, nema turista....) i vlastitom proizvodnjom u baštama koje su zasijane paketima pomoći ministarstva poljoprivrede.

"Viškovi poljoprivrednih proizvoda kod nas su direktna posljedica neodgovorne spoljnotrgovinske politike Savjeta ministara BiH, od njihovog osnivanja prije dvije decenije. Nikada nisu donijeli nijednu mjeru zaštite poljoprivredne proizvodnje kod nas i zato nam je tako danas", smatra Marinković.

Poljoprivrednici najmanje imali dobiti od otkupa ?!

Ministarstvo poljoprivrede RS od početka pandemije ozbiljno se uhvatilo u koštac sa novonastalom situacijom. Nizom mjera podrške nastojalo se ublažiti štetno dejstvo pandemije na domaći agrar. Redovnost isplate podsticaja, kako ocjenjuje, puno je pomogla pored drugih mjera, te značajna planirana sredstva za kapitalne investicije. Međutim, usljed otežanog plasmana i skoro nemoguće naplate, poljoprivrednici su suočeni sa pitanjem nabavke opreme.

Prihvaćena je ideja proizvođača o neophodnosti interventnog otkupa junadi i svinja zbog postojanja viškova. "Nažalost, od ove mjere najmanje koristi su imali sami farmeri, a već po običaju "kajmak su pokupili" otkupljivači. I nakon toga i dalje je problem viškova ostao, a plasman junadi i svinja je na nikad nižoj skali. Uz to, otkupne cijene su ispod praga koštanja jedinice mase žive stoke na samoj farmi", objašnjava predsjednik Saveza.

Udruženje poljoprivrednika BiH traži hitnu zaštitu domaće proizvodnje

Agrarni budžet za ovu godinu je svakako nedostatan i kako naš sagovornik kaže, trebao bi biti u okviru zakonskih 6 odsto budžeta RS. "Kao i mnogo puta do sada kroz istoriju, pokazalo se da mi seljaci imamo najviše razumijevanja za probleme države. Tako smo i ovaj puta načelno prihvatili ovakav budžet za 2020. godinu. S druge strane, naš glavni problem nekonkurentnosti jeste prekomjeran nekontrolisani uvoz poljoprivrednih proizvoda po damping-cijenama koje su i dovele do uništavanja našeg agrara", priča Marinković.

Po rezultatima do kojih su došli u Savezu, zajedno sa meritornim stručnjacima agroekonomske struke, agrarni budžet RS bi morao biti najmanje 250 miliona KM samo da anulira štete od prekomjernog uvoza. "Svjesni smo u Savezu da je ovaj iznos budžeta za sada nemoguć. Upravo zbog realnosti naših zahtjeva i obzira prema RS, mi ne tražimo tolika sredstva nego nešto za što ne treba novac - uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje u skladu sa Članom 23. bis CEFTA sporazuma i Članom 30. SSP", zaključuje naš sagovornik.

Otvaranje novih tržišta nije rješenje

Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača se deceniju unazad zalaže za regulisanje pitanja spoljnotrgovinskog poslovanja BiH u skladu s međunarodnim ugovorima. Jedino tako možemo ostvariti opstanak poljoprivrede. Sela nam odavno ostaju pusta i starije stanovništvo sa starom mehanizacijom ne može u neravnopravnoj borbi sa EU seljacima opstati.

Kako ocjenjuje, stalno izbjegavanje donošenja odgovarajućih mjera zaštite domaće proizvodnje od strane Savjeta ministara BIH dok druge države to pravo koriste, neprekidno pojačava animozitet poljoprivrednika cijele Bosne i Hercegovine prema nadležnima. "Njihovo uvijek i iznova neargumentovano objašnjenje za neuvođenje tih mjera, cjelokupnu seljačku populaciju navodi na niz veoma maštovitih zaključaka o razlozima ovakvog (ne)djelovanja Savjeta ministara BiH".

Ministarstvo osiguralo sredstva za otkup tržišnih viškova povrća

Njihovi predlozi mjera poput sezonskih carina, ograničenih carina, kvota na žive životinje, prelevmana na gotove proizvode i prerađevine nailaze na prezir Savjeta ministara i apsolutno ignorisanje.

"I konačno, iznalaženje novih tržišta za nešto čega proizvodimo tridesetak odsto potreba BiH (ovo se odnosi prije svega na meso) nije nikakva zaštita domaćih proizvođača nego čisto bacanje prašine u oči cijelom narodu. Ovakvo podmetanje je vrlo jadno i neprihvatljivo čak i čovjeku ispodprosječnih intelektualnih sposobnosti", odlučan je predsjednik Saveza.