Strnine u dobrom stanju, ipak redovno obilazite usjeve kako bi sprječili pojavu korova

Proljetna sjetva ratarskih usjeva bliži se kraju na području Lijevče polja, gdje je najveći dio površina, oko 90 procenata, zasijan kukuruzom. Na drugom mjestu po zastupljenosti je soja, prosječno na oko 85 odsto pracela, a takođe je i sjetva suncokreta u završnoj fazi i ukoliko vremenske prilike to dozvole, završava se za nedjelju dana. Na teritoriji Gradiške, planirano je da pod kukuruzom bude oko 29 hiljada hektara, soje na oko 1.500ha, a suncokreta na površini od oko 500 hektara, objašnjava Bojana Panić iz PSSRS. 

Prema njenim riječima, onaj kukuruz koji je zasijan u ranim sjetvenim rokovima sada je u fazi tri do pet listova, kod soje su se pojavila prva tri lista, u zavisnosti od termina sjetve dok je suncokret u fazi nicanja. Kada je riječ o jarom ovsu, kod njega se završava bokorenje. 

Preporuka ratarima, u cilju ostvarivanja visokih prinosa je poštovanje svih neophodnih agrotehničkih mjera, a koje su u skladu sa svakom od navedenih vrsta usjeva, pored optimalnih rokova sjetve. 

Česte kiše uzrokovale pojavu pokorice

Poljoprivrednicima se savjetuje da nakon završetka sjetve, redovno obilaze i prate stanje žitarica, da bi utvrdili je li došlo do pojave korova, bolesti ili štetočina, kako bi mogli preventivno djelovati. 

Kod kukuruza, u početnim fazama razvića korovske vrste su velika konkurencija biljakama pa je iz tog razloga potrebno odraditi tretiranje zemljišnim herbicidima nakon sjetve, a prije nicanja, a poslije toga obaviti i još jedan korektivni tretman nakon nicanja usjeva, savjetuje Panić.

Vrlo bitna mjera zaštite je i međuredna kultivacija, čiji je cilj razbijanje pokorice koja je česta pojava i na tlu gdje je dobro urađena predsjetvena priprema, zbog intenzivnih proljećnih kiša. Na taj način uništavaju se korovi, a tlo se ostavlja u rastresitom stanju. Ovo je naročito važno kod soje koja je azotofiksator jer se stimuliše rad bakterija snabdjevajući ih kiseonikom, što u krajnjem slučaju povećava njihovu produktivnost. 

Žita su u dobrom stanju, jače žućenje listova ječma i pšenice posljedica mraza

Prvo prihranjivanje azotnim đubrivima izvodi se u fazi od tri do pet listova, u preporučenim količinama od oko 200  kg/ha KAN-a dok se druga obavlja u fazi sedam do devet listova, zajedno sa međurednom kultivacijom, sa 100 - 200 kg/ha KAN-a. Stručnjaci savjetuju da se po potrebi uradi i folijarno prihranjivanje na ovaj način jer je usjevima tako lakše da usvajaju korisne materije. 

U ranim fazama razvića pomenute žitarice može doći i do napada buhača, grčica, podgrizajućih sovica i drugih štetnih insekata koji oštećuju tek iznikle biljke pa se u tom slučaju savjetuje pravovremeno tretiranje odgovarajućim, registrovanim insekticidom. 

Kada su u pitanju ostale strnine, poput pšenice, ječma i tritikalea, one se nalaze u prilično dobrom stanju. Pšenica je u fenofazi od završetka vlatanja pa do početka klasanja dok je ječam u klasanju. Takođe je završena i druga prihrana ozimih strnina. 

"U periodu pred nama redovno pratiti stanje žitraica i odraditi na vrijeme zaštitu od fuzarioza klasa, lisnih vaši, tripsa i leme, kako ne bi uzrokovali veće gubitke u prinosima", savjetuje Bojana Panić.