Padavine izastaju ili su neravnomjerno raspoređene, pa se dešava da one obilnije, u vidu jakog pljuska nanesu više štete, nego koristi biljkama
Tropski talas donio je velike brige ratarima. Kukuruz je "preživio" nestašice i poskupljenja s početka sjetve, no teško da će i sušu. Situacija na terenu je zastrašujuća kada je riječ o kukuruzu i soji u Posavini i Seberiji. Ni najavljene padavine neće mnogo poboljšati situaciju jer je šteta već uočljiva, a ratarenje bez navodnjavanja sve neprofitnije.
Poljoprivrednici već sad uočavaju da će prinos, zbog izostanka padavina, biti znatno umanjen. Na pojedinim parcelama stanje je alarmantno, šteta iznosi i do 80 posto, naročito na pjeskovitom zemljištu.
Agronom Siniša Vasiljević je fotografijama prenio stvarno stanje sa terena u opštinama Modriča, Vukosavje i Odžak, a ujedno navodi da je situacija alarmantna i da će rod kukuruza sigurno podbaciti. Nešto bolja situacija je na parcelama bliže šumi i na kvalitetnijem zemljištu uz rijeku Bosnu.
"Kukuruz iz grupe zrenja 400 se 'skida' za silažu, visoka temperature i sušan period je ubrzao zrenje. Ove godine zbog skupoće gnojiva se više dodavao stajnjak i osjetna je razlika na tim parcelama gdje kukuruz bolje podnosi sušu nego na prcelama gdje se stajnjak nije upotrebljavao uopšte. Padavine koje se najavlju dobro će doći za naljevanje zrna na prcelama gdje se kukuruz još dobro drži", istakao je Vasiljević.
Zbog klimatskih promjena djelovanje "fabrike pod otvorenim nebom" je sve neizvjesnije. Padavine izastaju ili su neravnomjerno raspoređene, pa se dešava da one obilnije, u vidu jakog pljuska, u kratkom vremenskom roku nanesu više štete, nego koristi biljkama.
Promjena klime je sve primjetnija, a posljedice sve veće. Poljoprivrednu proizvodnju, odnosno agrotehniku, bi trebalo prilagoditi novonastalim okolnostima. Ratarenje u ovakvim uslovima, dugim sušnim periodom i visokim temperaturama, nezamislivo je bez navodnjavanja.
Najgora situacija je na pjeskovitom zemljištu koje ne zadžava vlagu, a nešto bolje izgleda kukuruz na težem i glinovitijem zemljištu i na prcelama gdje ratari nisu redukovali đubrenje, gdje su primjenjivana folijarno, dodatno, stimulativna đubriva na bazi aminokiselina, auksina, giberilina te makro i mikroelemenata.
U Posavini pokušavaju sušu izbjeći veoma ranom sjetvom, tako da je čest slučaj i one izrazito rane 1. aprila, ali to je moguće samo na zemljištu koje se brzo zagijava (pjeskovitiom), na taj način se dijelom izbjegne sušni period, no, nekad ni to ne može pomoći.
Resorna ministarstva u BiH kroz posticaje ulažu u sisteme za navodnjavnje, ali bi to trebalo dići na viši nivo. Kao područje koje obilije rjekama, prirodne vodotokove mogli bi mnogo više iskoristiti. Izrael npr. vrši čak desolinizaciju morske vode i na taj način vrše navodnjavanje gajenih kultura.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica