Suzbijanje skladišnih štetočina dijatomejskom zemljom

Dijatomejska zemlja je geološki depozit nastao od silikatne sedimentne stijene koja je nastala taloženjem ostataka dijatomeja odnosno alga kremenjašica, a može nastati u morskoj i slatkovodnoj vodi. One porijekom iz morskih voda su učinkovitije od slatkovodnih.

Dijatomejska zemlja djeluje tako da nakon primjene čestice prašiva pokriju tijelo insekta i oštećuju njegov zaštitni voštani sloj. Na taj način insekt gubi vodu iz tijela i u konačnici ugiba od dehidracije. Smatra se da ugiba kada dođe do gubitka od 60% tjelesne vode ili 30% gubitka tjelesne težine.

O čemu ovisi djelotvornost dijatomejske zemlje?

Kod upotrebe dijatomejske zemlje na skladišne štetočine uočeno je da osjetljivost kukaca ovisi o njihovoj vrsti pa tako i vrsta robe utječe na djelotvornost. Djelotvornost ovisi i o vlazi zraka unutar skladišta, o primijenjoj dozi te o dužini trajanja ekspozicije. Osim sposobnosti sorpcije na učinkovitost utiču i drugi parametri poput veličine čestica, pH vrijednosti prašiva te čistoća prašiva.

Osim primjene kao skladišni insekticid, može se upotrebljavati i kod suzbijanja parazita i buha na domaćim životinjama i kućnim ljubimcima, za suzbijanje mrava, žohara i grinja u domaćinstvu, kod filtriranja vode i ulja te za odstranjivanje crijevnih parazita.

Prednosti primjene

• Sigurna i bezopasna upotreba jer ne mijenja kakvoću finalnih proizvoda i žitarica
• Dugotrajna zaštita
• Ne stupa u kemijske reakcije niti s jednom tvari u prirodi te tako ne stvara opasne niti otrovne rezidue
• Ima i repelentno svojstvo odbijanja insekata
• Ne razlikuje se značajno u cijeni od ostalih metoda zaštite zrnatih proizvoda
• Široka primjena

Nedostaci primjene

• Smanjenje sipkosti zrna i sniženje hektolitarske mase zbog povećanog trenja među zrnjem
• Vidljivi ostaci prašiva na proizvodima

Dijatomejska zemlja u kombinaciji s drugim insekticidnim sredstvima

Budući da je dokazano da dijatomejska zemlja ima neke negativne efekte, radi njihova smanjenja ona se upotrebljava s drugim mjerama zaštite ili u kombinacijama s drugim insekticidima prirodnog ili sintetskog porijekla. Tako se može kombinirati s povišenom temperaturom, jer dolazi do veće mobilnosti insekata kroz tretiranu robu, što dovodi i do veće vjerojatnosti kontakta čestice dijatomejske zemlje s kukcem, a i gubitak vode iz tijela kukca je brži pri višim temperaturama.

Zatim hlađenjem zrnate mase, u mješavini s fitopatogenim gljivicama te u mješavini s raznim biljnim tvarima i ekstraktima poput lavandina, žalfije, paulovnije, rosopasa, mažurana... U mješavini s biljnim tvarima koja imaju insekticidna svojstva postiže se sinergijsko djelovanje tako da inertna prašiva djeluju fizikalno, a biljne tvari kemijsko čime se dokazano postiže i veća učinkovitost. Ovakvim složenim mehanizmom djelovanja moguće je usporiti razvoj rezistentnih populacija štetočina.