Svinđuša - rijetko uzgajana krmna kultura velikih prednosti

Svinđuša, smiljkita pa i pod nazivom žuti zvjezdan, poznata je kultura kod naših proizvođača. Živi šest do sedam godina, a iskorištavanje je do četvrte godine. Daje godišnje tri ili četiri otkosa. Uzgaja se u čistoj kulturi, ali češće u kombinaciji s travama jer ima polupolegljivo, razgranato stablo, koje dostiže visinu 50 - 70 cm, s dosta kvalitetnog lista.

Ne samo što daje kvalitetnu krmu odnosno sijeno, već zahvaljujući jakom razgranatom korijenovom sustavu dobro veže i štiti tlo od erozije, te se uzgaja i na terenima s većim nagibom. Na korijenu ima dosta kvržičnih bakterija (Rhizobium ssp.), koje vežu slobodan dušik iz zraka i obogaćuju zemljište tim važnim hranjivim elementom i do 200 kg/ha. Smatra se cijenjenom medonosnom biljkom.

Odlično uspijeva na višim nadmorskim visinama

Skoro je redovna komponenta kultura prirodnih sastojina livada i pašnjaka. Počeli su ga uzgajati napredni poljoprivrednici, uvidjevši njegove visoke prednosti na visinama i do 2.800 m nadmorske visine gdje nije mogla uspijevati nijedna druga kulturna mahunarka. U 100 kg zelene mase sadrži 4,5 kg probavljivih bjelančevina, dosta karotena β i vitamina C.

Odlično regenerira, kako nakon ispaše tako i poslije košnje. Rijetko ju napadaju bolesti, jer sintetizira neke antibiotske supstance. Hranidba preživača svježom zelenom masom ne izaziva nadam, te su brige uzgajivača stoke manje.

Uvjeti uspijevanja

Sjeme klija na tri do 40 stupnjeva, a niče na pet do 60 stupnjeva. Mlade biljke podnose mraz - 4 do - 50, a odrasle - 230. Sušu dobro podnosi zahvaljujući jakom korijenovom sustavu, također i plavljenje čak do 30 dana. Također i temperaturne oscilacije.

Smiljkita ili svinđuša - tko su top 10 proizvođača u Hrvatskoj?

Uspješno raste kako na težim tako i na lakim zemljištima kisele i alkalne reakcije (pH = 4 - 9). Srednji je kompetitor (konkurent za vodu, hranu, svjetlost i životni prostor). Odličan je kao komponenta kulturnih travnjaka. Dobro podnosi košnju, gaženje strojevima, stokom, kao i ispašu.

Tehnologija proizvodnje

Budući da se u početku sporo razvija treba doći nakon kultura koje ostavljaju nezakorovljeno zemljište. Dobro uspijeva poslije gnojenih okopavina, strnih žitarica i umjetnih travnjaka. Nakon razoravanja smiljkite uzgajajte kulture s plitkim korijenom, jer su dublji slojevi osušeni i siromašni.

Ako se usjev sije tijekom jeseni, onda se obrada tla mora obaviti tijekom kolovoza ili početkom rujna. Ukoliko se sije u proljeće, osnovna obrada zemljišta izvodi se tijekom listopada ili početkom studenog. Dubina osnovne obrade može biti na dubokim zemljištima 30 - 35 cm, na plitkim i erodiranim terenima 20 - 25 cm.

Pri površinskoj pripremi tla važno je da se površinski sloj dobro usitni i da bude povoljne vlažnosti. Najsigurniju, najtočniju i najracionalniju gnojidbu odredit ćemo ako obavimo analizu tla.        

Najviše traži fosfora

Za uzgoj je potrebno osigurati po hektaru:

• N = 40-50 kg (60 - 70 kg za uzgoj u kombinaciji s travama)
• P2O5 = 80-100 kg
• K2O = 50-70 kg

U osnovnoj obradi (oranju) unijeti u tlo 300 kg/ha NPK 8:24:16. Pred sjetvu unijeti 150 kg/ha NPK 15:15:15.  

Treba znati da ova biljka, osim fosfora (P2O5) i kalija (K2O), dosta traži i kalcij (Ca2+). S obzirom na navedeno, uz agrokemijsku analizu tla, korektivno izvesti s osnovnom gnojidbom i dodatak vapnenca. Rano u proljeće ili krajem zime može se upotrijebiti dušik za prihranu, u količini 30 - 40 kg/ha. Tijekom jeseni dodaje se 50 - 60 kg/ha fosfora i kalija. Treba znati, ako se uzgaja radi sjemena, pored osnovnih makroelemenata, povoljno reagira na gnojidbu i mikroelementima (Zn, Mo, B).

Sjetva je tijekom rujna, najbolje krajem kolovoza do polovice rujna ili rano u proljeće (ožujak), eventualno travanj, a u brdsko-planinskim predjelima kasnije u proljeće. Izvodi se gusto, na međuredni razmak 12 - 16 cm, a za proizvodnju sjemena na 25 - 30 cm. Budući da se obično sije u kombinaciji, trave se siju popreko na redove svinđuše. Koriste se travne vrste poput ježevice, stoklase bezosate, mačjeg repa, vlasulje livadne, engleskog ljulja, vlasulje crvene i prave livadarke.

Najbolje je upotrijebiti sjeme staro godinu dana

Dubina sjetve je jedan do dva centimetara, a najbolje do jednog. Ova dubina se može postići sijanjem neposredno po površini dobro usitnjenog, ravnog i slegnutog tla. Nakon sjetve povaljati, osim ako tlo nije previše vlažno. Količina sjemena za sjetvu je 10 - 12 kg/ha, a u smjesi s travama 10 kg/ha.

Suvremenim sijačicama norma sjetve se smanjuje na sedam do osam kg/ha. Najbolje je upotrijebiti sjeme staro godinu dana, jer svinđuša ima veći postotak tvrdih zrna.

Nakon sjetve, kao što je istaknuto, povaljati tlo. Može se valjak primijeniti priključivanjem uz sijačicu, čime se izbjegava još jedno gaženje i postiže jeftinija proizvodnja. Ako se prije nicanja pojavi jača zemljišna pokorica, treba je razbiti rebrastim valjkom ili navodnjavanjem kišenjem. Često drljanje nije dobro, jer je vrlo osjetljiva na trešnju "krunice".

Ne napadaju ga paraziti kao Cuscuta epilina i C. europea ili Orobanche rod i sl., ali ne i C. campestris i dr.

Korištenje

U prvoj godini biljke se sporije razvijaju, a kasnije kada se korijen dobro razvije rastu brže i prinosi su znatno veći. U prvoj godini iznose dvije do tri t/ha sijena s jedan do dva otkosa, a od druge do četiri godine pet do osam t/ha sijena s dva do četiri otkosa.

Koristi se zelena krma, sijeno ili silaža. Ako se uzgaja u združenom usjevu, može se koristiti i kao paša. Uzgajan sam najčešće se koristi kao sijeno, rijeđe kao zelena stočna hrana ili silaža. Za zelenu stočnu hranu rijetko se koristi zbog gorkih tvari, jer je u tom slučaju preživači nerado jedu. Sušenjem u sijeno gorčina se razlaže. Košnja za sjieno vrši se u fazi punog cvjetanja, a u smjesi s travama prema vremenu dospijevanja prevladavajućih travnih komponenti. U smjesi se dobro i silira, tako da siliran gubi gorčinu.

Sijeno je vrlo kvalitetno, jer ima i visoku probavljivost zbog malo celuloze. Posebno je dobro za muzne krave (mlijeko ima dosta karotena). Za sjeme se ostavlja drugi otkos. Prilikom sušenja mahune brzo pucaju i osipanje je vrlo veliko.

Prinos zelene krme iznosi 30 - 40 t/ha, sijena pet od osam t/ha i sjemena 300 - 600 kg/ha. Međutim, prinos sjemena se može ostvariti u količini i 900 do 1.000 kg/ha. Dr Borivoje Mišković (1986.) navodi da su prinosi sijena smiljkite od druge do četvrte godine s tri do četiri otkosa sedam do osam t/ha.