Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Ožoga
  • 16.07.2018. 15:00

Tako su radili naši stari. Žetvene svečanosti kulminirale defileom starih vršilica, kombajna i traktora!

Na OPG-u supružnika Vjere i Ivana Ožoge i njihova sina Mihaela iz Nove Subocke kod Novske održana je tradicionalna manifestacija prikaza starih žetvenih običaja uz prigodne izložbe starodobnih traktora i druge zanimljive sadržaje.

Foto: Željko Gašparović Gašo
  • 1.650
  • 109
  • 0

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu supružnika Vjere i Ivana Ožoge i njihova sina Mihaela iz Nove Subocke kod Novske održana je tradicionalna manifestacija prikaza starih žetvenih običaja uz prigodne izložbe starodobnih traktora i druge zanimljive sadržaje. Žetvene svečanosti pokrenuli su prije desetak godina kako bi očuvali tradiciju života na selu u prošlim vremenima u ovom djelu Slavonije i prenosili je na mlađe naraštaje. 

Ova obitelj vrijednih ljudi poznata je po velikoj zbirci starih strojeva i alata koje su nekada, prije nego što su ih potisnule nove moderne tehnologije, u svom svakodnevnom radu i životu koristili poljoprivrednici i razni obrtnici. Ožoge žele sve to prikupiti i očuvati na jednom mjestu i prikazati mladim naraštajima kako se na selu oduvijek radilo i borilo za preživljavanje.

Od zlatnog žitnog klasa do mirisnog kruha

"Danas smo se okupili na našem imanju da bismo prikazali stare žetvene običaje kako je to bilo nekada. Najprije se žito želo sa srpovima. Da bi si olakšali taj posao ljudi su izumili kose, pa su kosili ručno. Nakon toga na žitna polja došle su prve kosilice koje su najprije vukli konji, a kasnije traktori. Tehnologija je uznapredovala, pa se žito kosilo samovezačicama, strojevima koji su kosili i sami vezali žito. Ispočetka nije bilo vršilica pa se žito mlatilo cjepovima da bi se došlo do zlatnog krušnog zrna. Nakon toga su došle prve male vršilice, a onda i ove velike kakvu imamo na svom gospodarstvu. Kada se žito ovršilo išlo je na čišćenje od pljeve, trave i svih drugih primjesa najprije na vjetrenjaku, a zatim na trijeru.

Od zkatnog žita do mirisnog kruha 

Potom se žito mljelo na žrvnju, a onda u finom mlinu gdje se dobilo brašno od kojega su se pekli kruh i kolači. Kada je bila dobra žetva i rodna godina svi su bili sretni i zadovoljni jer su znali da neće biti gladi te godine. I danas smo prikazali kako se peče kruh u krušnoj peći, mi ga još uvijek pečemo i svi su njime oduševljeni, jer taj kruh ima drugačiji miris i drugačiji okus nego pekarski kruh“, prepričala nam je domaćica Vjera Ožoga neke dijelove od početka nekadašnje žetve do pečenja mirisnog domaćeg kruha. 

Od vršenja žita mlatovima do prvih vršilica

Naselja Stara i Nova Subocka stara su više od tristo godina, osnovana su nakon oslobođenja Slavonije od Turaka kada su se tu naselili ljudi iz zapadnih hrvatskih krajeva. Žetvene svečanosti čuvaju uspomenu na tradiciju vrijednih ljudi toga kraja koji su se oduvijek bavili i proizvodnjom krušnog žita za prehranjivanje svojih obitelji. 

Novinar i povjesničar tog kraja Ivan Gračaković, autor "Monografije Stara i Nova Subocka“, zabilježio je i dolazak prve vršilice u selo. Kaže da su se u povijesti izmjenjivala sva moguća pomagala, poljoprivredni strojevi i alati: od mlatova (cijepovi), riječ je o najprimitivnijim alatkama kojima se odvajalo žitno zrno iz klasova, konja koji su na gumnima vršili žito, do gepel-vršilica na konjski pogon. 

Žetvene svečanosti 

"To je naprava koju su pokretali konji hodajući u krug. U Novoj Subockoj prvi su takvu vršalicu imali Ivan Ljubojević, koji je iz Lipovljana došao u Novu Subocku i Franjo Domitrović na prelasku iz 19. u 20. stoljeće. Kasnije su u selu imali i vršilicu na parni pogon koja je dopremljena iz Njemačke, ali je vlasnici nisu znali pokrenuti, pa su išli u Lipovljane pitati kako se ona pokreće“, kaže Gračaković. 

Restauriraju stare traktore     

Podsjeća i ne neke druge povijesne zanimljivosti vezane za razvoj žetvenih radova. Na primjer, na tom  području bilo je i veliko imanje, vlasništvo jednog Židova koji je imao dosta moderne poljoprivredne tehnologije: vršilica i priključnih strojeva, pa su kod njega i drugi seljaci učili što i kako raditi. Prije desetak godina obitelj Ožoga počela je obnavljati stare i islužene traktore i druge poljoprivrednih strojeva, izložili su ih na imanju iza male radionice, a sve je s vremenom postalo događanje u spomen tradiciji žetvenih običaja i vršidbe žita.

Ivan i njegov sin Mihael Ožoga osnovali su i Oldtimer klub "Lanz-Buldog“ Novska, koji je svoje ime dobio prema istoimenoj njemačkoj tvornici iz Mannheima. Priključili su ime se i drugi i svoje strojeve izlažu na izložbi “Starodobni traktori i vršidba žita”. "Obiteljsku tradiciju popravaka poljoprivrednih strojeva počeo je djed Mirko, nastavio je otac Ivan, a ja sam evo već treća generacija čuvara starih strojeva koji su nekada prehranjivali naše obitelji. Budući da je došla nova tehnologija mi smo se prihvatili restauracije tih starih strojeva i osnovali Oldtimer klub i nastojimo prikupiti što više stare mehanizacije. 

Traktori Steyr, Fendt, Deutz, Eicher, Hanomag, Porsche, John Deere

Na našem gospodarstvu imamo jednu veliku zbirku starih strojeva i alata koji su služili u poljoprivredi, za proizvodnju i obradu pšenice i drugih žitarica: od košnje žita, vršidbe, pročišćavanja, a planiramo složiti i starinski mlin sa starim motorom u kakvom se nekad mljele žitarice. Kupili smo i jedan stari američki traktor Nctornick iz 1923. godine koji je unikatan u Hrvatskoj i kojega trenutno restauriramo. Tako da sada posjedujemo 7 starih traktora. Naša obitelj godinama radi na prikupljanju, želimo to sačuvati kao uspomenu na nekadašnji način života“, ponosan je Mihael na vrijedne stare obnovljene ljepotane.  

U defileu kroz selo starih vršilica žitarica - “dreševa” i kombajna - bilo je i starih traktora drugih zaljubljenika iz tog kraja. "Ušminkani” veterani plijenili su svojim izgledom. Od najstarijeg traktora na izložbi marke Steyr do najmodernijeg John Deere. Na izložbi su se mogli vidjeti i traktori marke Fendt, Deutz, Eicher, Hanomag, ali i Porsche. Vlasnik najstarijeg traktora, Branko Prebežec, nabavio ga je u Brestači i restaurirao. 

Žetvene svečanosti doprinos ruralnom razvoju sela

"Vlasnik sam traktora marke Steyr od 26 konjskih snaga, proizveden je 1949. godine. Otac je imao takav traktor, našao sam ga u Brestači i kupio. Bio je neispravan, po dijelove sam išao u Austriju, napravljena je kompletna generalka na njemu i sada je u ispravnom stanju, registriran.  Zaljubljenik sam u stare traktore, pored ovog imam imam i Fahra iz 1953. i Deutza 1957. godište. Svi su ispravni i u voznom stanju. Financijski je to puno stajalo, ali kada se nešto voli ne pita se za cijenu“, sretan je Prebežec u društvu svojih radnih ljubimaca. 

Ušminkani veterani/traktori oduševili su okupljene

Nakon žetvenih radova s imanja Ožoginih svi su se premjestili na igralište kod Mjesnog doma, gdje je program nastavljen prikazom vršidbe vršilicom “Slavija” iz 1945. godine, izložbom rukotvorina, gastronomskom ponudom za posjetitelje i zvucima Tamburaškog sastava “Ambar”.

Mnogi su dali doprinos organizaciji ovih svečanosti, mještani naselja Nove i Stare Subocke, Oldtimer Klub "Lanz-Buldog“, Turistička zajednica Grada Novska i Grad Novska, a manifestaciju je otvorio i otkosima žita Marin Piletić, gradonačelnik Novske, istaknuvši: “ovom prezentacijom, stari običaj vršidbe obitelj Ožoga pokušava otrgnuti od zaborava. Prikazana tradicija održava naše kulturno naslijeđe i doprinos je ruralnom razvoju našeg sela“.
Manifestaciju su prikazom žetve i žetelačkim pjesmama uljepšale članice Udruge žena "Subočanka“. 


Fotoprilog


Tagovi

Žetvene svečanosti Tradicija Vjera Ožoga Ivan Ožoga Novska


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.