U toku je siliranje kukuruza - na šta obratiti pažnju?

Tokom ovog perioda na teritoriji Lijevče polja u toku je siliranje ranih hibrida kukuruza, grupe FAO 500 -700 i priprema silaže. U skladu sa količinom i rasporedom padavina u toku proteklog razdoblja, ova žitarica nalazi se u dobrom stanju pa poljoprivrednici mogu očekivati dobar kvalitet i zrna i silaže, kao i adekvatne prinose. 

Silaža je kvalitetno voluminozno hranivo, energetski bogato, a pri tom je jeftino. Lako se priprema i čuva na poljoprivrednim gazdinstvima. Ukoliko se na pravilan način spremi i konzervira, zajedno sa primjenom nekih inokulanata, ima visok procenat probavljivosti tako da se ovim putem iskoristi kompletna hranljiva vrijednost usjeva. 

Faza voštane zrelosti - vrijeme za početak pripreme

Prema nekim procjenama stručnjaka, obezbjeđuje životinjama čak i do 60 odsto energetskih potreba. U cilju upotpunjavanja obroka, dodaje se silirano vlažno zrno ili silirani prekrupljeni kukuruz. Osnov ovih procesa zasniva se na mliječno kiselom vrenju, savjetuju u PSSRS.

Siliranje kukuruza - koji je najbolji momenat za početak

Sa ovim bi se trebalo započeti kada se žitarica nalazi u fazi voštane zrelosti jer je tada procenat vlage stabljike sa klipom u rasponu od 65 do 70 odsto dok je vlažnost zrna do 40%. Da li će kvalitet pripremljenog hraniva biti adekvatan, zavisi od udjela zrna a koji se kreće od 40 do 50 odsto, ali i od udjela listova, koji je oko 30%

Idelano bi bilo da visina biljke za vrijeme siliranja bude u prosjeku 25 centimetara. Ako se stabljika odsječe na 40cm, prinos silaže smanjuje se za nekih pet procenata dok se kvalitet silažne mase povećava sa većim udjelom klipa i zrna. Ukoliko se pak prenisko odsječe stabljika, na primjer na oko 15 centimetara, zajedno sa kukuruzom u silose se unose i čestice zemljišta, a što može uticati na kvarenje silaže dok se sa druge strane može dobiti više mase po proizvodnoj jedinici. 

Poželjno je koristiti i inokulante

Iako je visina reza važan parametar, takođe je potrebno i dobro opremiti kombajn za siliranje, da ima odgovarajući procesor za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog zrna, takozvani corn - cracker. Ovako spremljena silažna masa bolje se konzerviše i lakše je svarljiva za stoku. 

Kada je svježa, silaža se zbija u cilju omogućavanja anaerobnih uslova za rad bakterija u procesu mliječno kiselog vrenja.  

Silaža kukuruza kao spas od sušnog perioda?

Proizvođači sve češće upotrebljavaju inokulante koji sadrže ove bakterije, ali i druge dodatke za silažu. Ukoliko se priprema bez upotrebe inokulanata, u ishrani se koristi nakon što se vrenje završi, a to je najčešće za 42 do 45 dana dok se u silaži sa dodatkom inokulanata, vrenje brže završi pa se ona može znatno ranije koristiti, za 10 do 15 dana. 

Optimalno je da hranivo sadrži oko 40 odsto suhe materije, koja se prethodno dobro ugazi. U anaerobnim uslovima bakterije mliječne kiseline tokom vrenja, za kratko vrijeme dovode konzerviranu masu u optimalnu pH vrijednost, 4,4 - 4,6. 

Šta dobra silaža treba sadržati ?

Ako se masa ne pripremi na odgovarajući način, uz prisustvo zraka onda se gube ugljeni hidrati a povećava se udio sirovih vlakana. U takvim uslovima, dolazi do povećanog broja bakterija i plijesni. Takođe se povećava i procenat amonijaka, ali i otrovnih mikotoksina tako da se značajno smanjuje energetska vrijednost ovako spremljenog hraniva. 

Nakon završteka fermentacije, a prije ishrane životinja, trebalo bi odrediti kvalitet silirane mase:

• Boja silaže - ukoliko je ona kvalitetna, imati će svijetlo žutu do žuto zelenu boju; 
• Miris silaže - ona dobro spremljena uvijek ima svjež do ugodan kiselkast miris; 
• Udio zrna - dobra silaža ima udio zrna preko 40 odsto.