Ulje od konoplje uskoro na listi HZZO-a?

Država treba osigurati sredstva za ustroj znanstvene institucije koja bi 2016. godine započela s uzgojem cvijeta konoplje i njegovog ekstrakta. Istaknuli su to članovi Udruge Medicinska konoplja koja se zalaže i za vlastiti kontrolirani uzgoj biljke.

Licenciranje znanstvene ustanove za potrebe sustava, odnosno dozvola uzgoja konoplje u svrhu vlastitog liječenja jer bi se tako pojeftinila cijena lijeka koji bi svima bio dostupniji, dio je Prijedloga modela regulacije uzgoja konoplje za potrebe liječenja, koje su Udruga Medicinska konoplja i Društvo multiple skleroze Primorsko goranske županije (PGŽ) u ponedjeljak uputili Ministarstvu zdravlja.

Model je nastao kao prijedlog grupe udruga oboljelih i onih koji se bave problematikom liječenja konopljom. Inicijatori su istodobno ministarstvu uputili i Primjedbe na nacrt prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept.

Za potrebe vlastitog liječenja devet biljaka u cvjetanju

Potpredsjednik udruge Medicinska konoplja Saša Bajilo predložio je da se za potrebe vlastitog liječenja uzgoji devet biljki u cvjetanju, za koje bi dozvolu dalo regulativno tijelo, a kontrolu bi vršila policija. Licenciranjem znanstvene institucije za uzgoj konoplje postigla bi se visoka kvaliteta lijeka, bila bi jednostavnija i jeftinija njegova kontrola, a stvorio bi se i potencijal za razvoj znanosti. U toj su udruzi predložili da država iz proračuna za 2016. godinu osigura sredstva za ustroj znanstvene institucije koja bi započela sa uzgojem cvijeta konoplje i proizvodnju njegovog ekstrakta, koji bi se distribuirao po ljekarnama.

600 eura za ulje od konoplje

Primjedbe su inicijatori imali i na Odredbu prijedloga Pravilnika o maksimalnoj jediničnoj dozi čistog THC-a od 750 mg mjesečno. To im je, rekli su, neprihvatljivo, jer je doziranje lijeka konoplje individualno, a odredba bi smanjila učinkovitost liječenja. Podršku je prijedlozima dalo i Društvo multiple skleroze PGŽ čiji se predsjednik Vladimir Komparić ponadao kako će se lijek, odnosno ulje od konoplje uvrstiti na listu HZZO-a, što bi smanjilo njegovu cijenu koja se danas kreće oko 600 eura na crnom tržištu. Pristupačnijom cijenom do spasonosnog lijeka.

U 90-ima zatvorena zadnja kudeljara

Pristupačnijom cijenom svi bi, a ponajprije ljudi sa medicinskim dijagnozama poput multiple skleroze, mišićne distrofije i drugih oboljenja imali mogućnost nabavke spasonosnog lijeka koji im ponajprije olakšava grčeve i bolove. Gordan Masnjak inicijator projekta Kronoplja najavio je da će se o toj biljci više saznati u okviru listopadske manifestacije Mystic - Organica Konoplja Live na zagrebačkom velesajmu gdje će se održavati i edukativne radionice.

Istaknuo je kako je uzgoj konoplje, inače plodoredne domicilne biljke, u Hrvatskoj prestao devedesetih godina (tada su zatvorene i posljednje kudeljare konoplje) kada se u Europi radilo baš na njenom uzgoju i širenju u potpori tzv. zelene ekonomije. Konoplja je višestruko korisna biljka koja se osim u građevinskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji pokazala svrsishodnom i u medicini. Ljekovitost joj se krije u cvijetu, a u svijetu postoji preko tisuću njenih vrsta i svaka ima specifični udio aktivnih tvari. Za sada se proučava oko šest fitokanabinoida, a oskudna se klinička ispitivanja provode tek za dvije fito aktivne tvari THC i CBD. Za liječenje oboljelih važan je izbor određene sorte biljke, a za sada su u svim sortama identificirana tek 254 aktivna sastojka.

Uzgoj biljke od Slavonije do Dalmacije

U Hrvatskoj se konoplja može uzgajati od Slavonije do Dalmacije, a sjeme se nabavlja preko Ministarstva poljoprivrede. Prije tri godine, sjemenja konoplje nije bilo pa je sa europske sortne liste kod nas potom zaživjelo više od 40 vrsta, a startalo se i sa 107 hektara zasijanih površina. Ove je godine konopljom zasijano 1.760 hektara, a čak je 181 poduzetnik podnio zahtjev za uzgojem konoplje koja biljnim tvarima poboljšava i kvalitetu tla.