Valja brzo izgraditi još skladišta - moguće je da ostanemo bez žitarica?!

Radi zaštite domaćeg tržišta žitarica i uljarica, a zbog neizvjesnosti uzrokovanim eskalacijom sukoba u Ukrajini potrebno je uvesti dodatne mjere, apeliraju iz Hrvatske poljoprivredne komore.

“Već nas kontaktiraju kupci koji traže kontakte proizvođača kako bi se opskrbili. Do poremećaja će sigurno doći i ako izvezemo više od 60 posto, što smo do sada činili, mogli bismo doći u situaciju nedostatka žitarica”, navode iz HPK i dodaju kako Hrvatska proizvede oko 1.100.000 tona, od čega na našem tržištu ostaje samo 400.000 do 450.000 tona. 

Kao poseban problem ističu nedostatak skladišta, koji dodatno ubrzava izvoz i to po nižim cijenama. “Iako idu novi natječaji, smatramo kako zbog omjera proizvodnje i rizika od suše, različitih mogućih nuklearnih napada treba dodatno povećati kapacitete skladišta koja će biti energetski neovisna, koristeći biomasu iz ostatka proizvodnje ili solarne panele."

Žitarice su najotpornije na krize 

Vrijeme je dakle za podizanje stupnja pripravnosti, poručuje vladajućima vodstvo naših poljoprivrednika. Premda su iz Ministarstva poljoprivrede nakon sastanka s predstavnicima ratarskog i stočarskog sektora naveli da nema razloga za brigu oko eventualne nestašice, iz Komore upozoravaju da robnih zaliha ima možda za tri mjeseca. "Primjerice, Mađarska ima dovoljno skladišnih kapaciteta i kod većih i kod manjih postrojenja te na taj način može očuvati proizvodnju za daljnje tri godine", poručuju navodeći da se zbog ove situacije može dogoditi da neće biti moguća sjetva sljedeću godinu (visoki ulazni  troškovi, suša ili nešto drugo), a možda takva situacija potraje i duže od godinu dana.

"Moramo tom problemu pristupiti ozbiljno. Nije nemoguće da zbog različitih okolnosti neko vrijeme ostanemo bez žitarica", upozoravaju.

Zato moramo žurno smanjiti izvoz uljarica i žitarica jer je situacija neizvjesna. “Žitarice su najotpornije na krize. Istu trebaju i stočari i ljudi, a mogu izdržati ukoliko su uskladištene i više od 7 godina. One su pitanje nacionalne sigurnosti, a ne samo gospodarstva", naglašavaju dodajući da također nije dobro ni da ovisimo o velikim skladištima jer obično tijekom bilo kakvih vojnih napada upravo se ta prva gađaju. "Zato bi svaki naš ratar morao imati skladište", zaključuju.

Iz HPK traže da resorno Ministarstvo poveća Robne zalihe i maksimalno reducira izvoz istih te dodatno poveća proračun za rast skladišnih kapaciteta. Moramo hitno izgraditi nove skladišne kapacitete, kažu, ali i dodaju da valja voditi računa o kriterijima. “Mora postojati ekonomska opravdanost svake investicije, popis onih koji već imaju silose, koja im je veličina – omjer silosa i omjer proizvodnje te veličina zemlje. Potrebno je uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu) tj. veličina silosa trebala bi biti u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju. Također, potrebno je izvršiti reviziju stanja i obnovu postojećih silosa”, kazuju.

Ne skladištiti inozemnu robu

Pri tome ne smije se dogoditi da se skladišti inozemna roba i da se trguje s njome. Cilj bi trebao biti da roba koja se skladišti nakon prerade završi na hrvatskim policama, a ne na drugim tržištima, napominju iz Komore u odgovoru na naš upit. 

Odbor za ratarstvo ovog predstavničkog tijela smatra kako bi pri tome trebalo dodatno bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu imaju uključene obnovljive izvore energije, primjerice sušare koje će pokretati energija iz agro peleta.

Pitali smo Ministarstvo poljoprivrede kolike skladišne kapacitete danas imamo na razini RH, ali nažalost do zaključenja ovog teksta odgovor nismo dobili.