Vrste sijačica i načini sjetve pšenice - u trake ili omaške?

Sjetva je jedna od najvažnijih agrotehničkih operacija. Od kvaliteta izvođenja značajno zavisi prinos i kvalitet pšenice. Greške učinjene tom prilikom ne mogu se ispraviti naknadnom niti ostalim agrotehničkim mjerama. Upotrebom odgovarajućeg sjemenskog materijala, zaštićenog od bolesti i štetočina i uz adekvatnu pripremu tla stvaraju se uslovi za visok prinos.

Osnovni zahtjevi, koji se postavljaju sijačicama su obezbjeđenje pravilnog rasporeda sjemena po površini i dubini. Njegov pravilan raspored po jedinici površine treba biljkama da obezbjedi dobar vegetacioni prostor, koji će omogućiti optimalne uslove za rast, razvoj i postizanje najvećeg prinosa u odgovarajućoj sredini. Dubina sjetve treba da zaštiti sjeme i omogući brzo klijanje i nicanje. Kasna jesenja sjetva obavlja se nešto dublje, kako ne bi došlo do izmrzavanja čvora bokorenja.

Sanduci i transport sjemena

Sijanje pšenice obavlja se mašinama za sitna sjemena. Ova operacija sastoji se u otvaranju brazdice, polaganju zrna u nju a zatim zatvaranje, odnosno pokrivanje sjemena. Da bi sijačica mogla obaviti ovaj zadatak potrebno je da ima: noseći ram s priključkom za traktor, sanduk - rezervoar, (jedan, rjeđe dva) u kojem je smještem mješač sjemena, sanduk - rezervoar za mineralna ili tečna hranjiva, koji imaju one savremene, prenosnik pogona sjetvenih aparata - transmisiju, sjetveni uređaj sa sjetvenim aparatom, provodne cijevi za sjeme, ulagače za njih - različitih konstrukcija, zagrtače sjemena i/ili točkove i valjke za ostvarivanje boljeg kontakta sa podlogom, točkove i markere za obilježavanje prohoda, a kod najnovijih proizvoda i dio opreme za automatsko upravljanje i kontrolu sjetve primjenom GNNS tehnologija - ISO BUS jedinica.

Rezervoar za sjeme i hranjivo odvojeni su i posebno se podešava unošenje i jednog i drugog. Savremene mašine za sjetvu strnina kao obavezan dio opreme imaju i mehanizam za uspostavljanje stalnih tragova, što doprinosi boljoj aplikaciji pesticida i mineralnih đubriva tokom vegetacije i na taj način utiče na povećanje prinosa. Novije sijačice imaju mogućnost da se, putem posebnog rama, agregatiraju sa različitim oruđima, bilo sa pasivnim ili aktivnim organima, za obradu tla.

Pravilna priprema žitne sijačice za siguran urod

Transport sjemena od sjetvenog aparata može biti slobodnim padom kroz provodne cijevi do ulagača ili pneumatski - putem nadpritiska. Mašine koje rade na principu nadpritiska, opremljene su jednim (za one širine zahvata tri do četiri metra) ili više distributora za sjeme (ako je zahvat veći), koji mogu biti smješteni na samoj sijačici ili na posebnoj konstrukciji. Kod naših farmera češća izvedba, je da za svaki ulagač postoji poseban sjetveni aparat.

Sjetveni aparat

Prema vrsti sjetvenog aparata za doziranje sjemena, dijele se na:

• one sa ožljebljenim valjkom (ima rebra ili komore),
• sa valjkom sa zupcima (diskovima sa bradavicama),
• sa centrifugalnim sjetvenim aparatom,
• sa kružnim tokom sjemena i
• one za pojedinačnu sjetvu sjemena strnina.

Na onim starijim izvedbama, sjetveni aparat dobija pogon od transportnog ili posebno namijenjenog nazubljenog točka. Na ovim aparatima kao posljedica klizanja točka pojavljuje se veće ili manje odstupanje od zadate sjetvene norme. To utiče na ravnomjernost doziranja i neujenačenost norme. Kod sijačica gdje je pogon dozirnog valjka električni (elektro - hidraulički) promjena norme mijenja se drugačijim brojem okretaja pogonskog motora. Ona je uz pomoć radara sinhronizovana sa brzinom kretanja sjetvenog agregata. Ovakva tehnička rješenja daju mogućnost korištenja VRT (Variable Rate Technology) - tehnologije primjene promjenljivih količina sjemena, hranjiva, pesticida...) i prilagođavanju tehnologije gajenja maksimalnom potencijalu za prinos.

Najviše zastupnjena sjetva u trake

Pšenica se kod nas najčešće sije u trake ili omaške. Kod konvencionalnih sistema obrade, (sa prevrtanjem brazde - oranjem) uobičajeno rastojanje sjetvenih sekcija je 125 - 140 mm dok je kod konzervacijske obrade tla, taj razmak od 180 do 250 mm. Rastojanje sjetvenih sekcija ne mora da predstavlja i ono međuredno. Sjetva u redove ili trake uže od 20 mm obavlja se otvaračima brazdice sa duplim diskom.

Najveći broj mašina ostvaruje sjetvu u trake. Širinu trake određuju: rastojanje između diskova ili zakošenost otvarača brazdice na mjestu polaganja sjemena, položaj visina i širina otvora dozirne cijevi, širina ulagača, prisustvo položaj i oblik elemenata za formiranje i stabilizaciju zidova brazdice i/ili utiskivača sjemena. Ulagač-otvarač brazdice može da dijeli sjeme na dvije trake. Njena širina je od 20-80 mm. U okviru trake raspored sjemena je slučajan. Kada je u pitanju unošenje zrna u lebdeći sloj tla, raspored sjemena je slučajan, po cijeloj radnoj površini.

Za sjetvu hibrida pšenice (norma je daleko manja nego kod sorti) koriste se sijačice za pojedinačnu sjetvu svakog zrna.

Podešavanje prilagoditi sortimentu 

Pije početka sjetve provodi se podešavanje mašine u skladu sa uputstvom proizvođača. Ono se izvodi u zavisnosti od karakteristika sjemena i željene gustine i brzine sjetve. Uputstva su orijentaciona jer proizvođači sijačica za testiranje sjetvenih aparata ne koriste iste sorte - hibride pa se treba prilagoditi sortimentu koji sijete.

Uobičajeni proces podešavanja norme odvija se na sljedeći način - upoznajte se sa najvažnijim karakteristikama sorte - hibrida koji ćete koristiti i zahtjevima koje treba ispuniti tokom ove agrotehničke operacije i postupite prema tim preporukama.

Primjer izračunavanja norme za pšenicu:

• Sorta - hibrid (sjetveni sklop klijavih sjemena / m2) u ovom primjeru = 450
•  AM (apsolutna masa 1.000 zrna) = 45 g
•  Klijavost = 95 odsto
•  Čistoća sjemena = 99 odsto
• Rok sjetve

Ako sijete u kasnijim rokovima, normu korigujte prema preporukama. Njeno određivanje moguće je utvrditi i po broju isijanih sjemena po m2 (bez prethodne kalibracije), ako posjedujete sijačicu koja u sprovodniku ima ugrađen brojač sjemena. Tada se u kabini na ISO BUS terminalu (komandnom uređaju) određuje potreban broj zrna po m2, a ne njihova težina, što u mnogome olakšava primjenu sijačice. Senzori bilježe svako pojedinačno zrno, korisnika obavještavaju o protoku sjemena kroz provodne cijevi i u slučaju da dođe do začepljenja odmah o tome obavještavaju rukovaoca. Senzori postoje i u sanduku za sjeme te se u svakom trenutku može utvrditi količina u sanduku.

Dubina sjetve određuje se podešavanjem radnog pritiska ulagača na tlo. Pritisak po ulagaču koji se ostvaruje, zavisno od namjene sijačice kreće se od (25 - 50 kg, za one namjenjene sjetvi u konvencionalnom sistemu obrade pa sve do 120 - 250 kg za one namjenjene za sjetvu u konzervacijskim sistemima obrade i direktnu sjetvu). I može se vršiti pojedinačno, za grupu ili za sve ulagače. Najčešće se to radi putem opruga, podešavanjem rama ili promenom ugla osovine nosača ulagača.

Zavisi od krupnoće sjemena, tipa zemljišta, ali i od sadržaja vlage u površinskom sloju zemlje. Na suvljim i lakšim tlima dubina je veća i obrnuto. Krupnije zrno sije se dublje, a sitnije pliće. Optimalna dubina sjetve strnih žita je 30-40 mm.

Obratiti pažnju na uticaj padavina, sunca i glodara

Nakon završetka sjetve neophodno je mašine očistiti od ostataka sjemena i pesticida. Bolje ih je izduvati i prebrisati nego prati. Elemente koji dolaze u kontakt sa zemljištem zaštititi od korozije. Sijačice čuvati od uticaja padavina, sunca i glodara.

Bez obzira koji sistem obrade koristite, koristite ga pravilno. Izostavljanjem neke od potrebnih operacija ili korištenjem oruđa koja nisu u stanju da zadovolje zahtjeve pojedinih sistema obrade u proces proizvodnje uvodite improvizacije, koje gotovo uvijek utiču na umanjenje prinosa.