Vrste sijačica i načini sjetve pšenice - u trake ili omaške?

Sjetva je jedna od najvažnijih agrotehničkih operacija. Od kvalitete izvođenja značajno ovisi prinos i kvaliteta pšenice. Greške učinjene pri sjetvi ne mogu se ispraviti naknadnom niti ostalim agrotehničkim mjerama. Upotrebom kvalitetnog sjemenskog materijala, zaštićenog od bolesti i štetnika, i uz adekvatnu pripremu zemljišta stvaraju se uvjeti za visok prinos.

Osnovni agrotehnički zahtjevi koji se postavljaju sijačicama su osiguranje pravilnog rasporeda sjemena po površini i dubini. Pravilan raspored sjemena po jedinici površine treba biljkama osigurati dobar vegetacijski prostor, koji će omogućiti optimalne uvjete za rast, razvoj i postizanje najvećeg prinosa u određenim uvjetima. Dubina sjetve treba zaštititi sjeme i omogućiti brzo klijanje i nicanje. Kasna jesenska sjetva obavlja se nešto dublje kako ne bi došlo do izmrzavanja čvora busena. 

Spremnici i transport sjemena

Sjetva pšenice obavlja se sijačicama za sitno sjemenje. Ova operacija sastoji se u otvaranju brazdice, polaganju semena u nju i njeno zatvaranje, odnosno pokrivanje sjemena. Da bi sijačica mogla obaviti ovaj zadatak potrebno je da ima: nosivi ram s priključkom za traktor, spremnik - rezervoar za sjeme, (jedan, rjeđe dva) u kojem je smješten miješač sjemena, spremnik - rezervoar za mineralna ili tekuća gnojiva, koji imaju suvremene sijačice, prijenosnik pogona sjetvenih aparata - transmisiju, sjetveni uređaj sa sjetvenim aparatom, cijevi za sjeme, ulagače sjemena - različitih konstrukcija, zagrtače sjemena i/ili kotače i valjke za ostvarivanje boljeg kontakta sjemena i podloge, kotače i markere za obilježavanje prohoda, a kod najnovijih proizvoda i dio opreme za automatsko upravljanje i kontrolu sjetve primjenom GNNS tehnologija - ISO BUS jedinica.

Spremnici za sjeme i hranivo su odvojeni i posebno se podešava njihovo unošenje. Suvremene sijačice za sjetvu strnih žitarica kao obavezan dio opreme imaju i mehanizam za uspostavljanje stalnih tragova, što doprinosi boljoj aplikaciji pesticida i mineralnih gnojiva tijekom vegetacije i na taj način utječe na povećanje prinosa. Novije sijačice imaju mogućnost da se putem posebnog rama, agregatiraju s različitim oruđima, bilo s pasivnim ili aktivnim dijelovima za obradu zemljišta.

Transport sjemena od sjetvenog aparata može biti slobodnim padom kroz cijevi do ulagača sjemena ili pneumatski - putem nadtlaka. Sijačice koje rade na principu nadtlaka, opremljene su jednim (za sijačice širine zahvata tri do četiri metra) ili više distributora za sjeme (ako je zahvat veći), koji mogu biti smješteni na samoj sijačici ili na posebnoj konstrukciji. 

Sjetveni aparat

Prema vrsti sjetvenog aparata za doziranje sjemena, dijele se na:

• sijačice koje imaju sjetveni aparat s ižljebljenim valjkom (valjkom s rebrima ili komorama),
• sijačice koje imaju sjetveni aparat s valjkom sa zupcima (diskovima s bradavicama),
• sijačice s centrifugalnim sjetvenim aparatom,
• sijačice s kružnim tokom sjemena i
• sijačice za pojedinačnu sjetvu sjemena strnih žitarica.

Na starijim izvedbama sijačice sjetveni aparat dobiva pogon od transportnog kotača sijačice, ili posebno namijenjenog nazubljenog kotača. Na ovim aparatima se kao posljedica klizanja kotača pojavljuje veće ili manje odstupanje od zadane norme sjetve. To utječe na ravnomjernost doziranja i neujednačenost norme sjetve. Kod sijačice gdje je pogon dozirnog valjka električni (elektro - hidraulički) promjena sjetvene norme mijenja se promjenom broja okretaja pogonskog motora. Ona je uz pomoć radara sinkronizirana s brzinom kretanja sjetvenog agregata. Ovakva tehnička rješenja daju mogućnost korištenja VRT (Variable Rate Technology) - tehnologije primjene promjenjivih količina sjemena, hraniva, pesticida...) i prilagođavanju tehnologije uzgoja maksimalnom potencijalu za prinos.

Najveći broj sijačica ostvaruje sjetvu u trake

Pšenica se kod nas najčešće sije u trake ili omaške. Kod konvencionalnih sustava obrade (s prevrtanjem brazde - oranjem) uobičajeni razmak sjetvenih sekcija je 125 - 140 mm, dok je kod konzervacijskih sustava obrade zemljišta, razmak od 180 do 250 mm. Razmak sjetvenih sekcija ne mora predstavljati i međuredni razmak. Sjetva u redove ili trake uže od 20 mm obavlja se otvaračima brazdice s duplim diskom.

Najveći broj sijačica ostvaruje sjetvu u trake. Širinu trake određuju; razmak između diskova ili zakošenost diska-otvarača brazdice na mjestu polaganja sjemena, položaj visina i širina otvora dozirne cijevi, širina ulagača, prisustvo položaj i oblik elemenata za formiranje i stabilizaciju zidova brazdice i/ili utiskivača sjemena. Ulagač-otvarač brazdice može dijeliti sjeme na dvije trake. Širina trake je od 20-80 mm. U okviru trake raspored sjemena je slučajan. Kada je u pitanju unošenje sjemena u lebdeći sloj zemljišta raspored je slučajan, po cijeloj radnoj površini.

Za sjetvu hibrida pšenice (norma sjetve je daleko manja nego kod sorti) koriste se sijačice za pojedinačnu sjetvu svakog zrna.

Podešavanje prilagoditi sortimentu koji sijete

Prije početka sjetve provodi se podešavanje sijačice u skladu s uputama proizvođača. Podešavanje se izvodi ovisno o karakteristikama sjemena i željene gustoće i brzine sjetve. Uputstva su orijentacijska jer proizvođači sijačica za testiranje sjetvenih aparata ne koriste iste sorte - hibride, pa podešavanje treba prilagoditi sortimentu koji sijete.

Uobičajeni proces podešavanja sjetvene norme odvija se na sljedeći način - upoznajte se s najvažnijim karakteristikama sorte - hibrida koji ćete sijati i zahtjevima koje treba ispuniti u sjetvi i postupite prema tim preporukama.

Primjer izračunavanja sjetvene norme za pšenicu:

• Sorta - hibrid (sjetveni sklop klijavih sjemena / m2) u ovom primjeru = 450
•  AM (apsolutna masa 1.000 sjemena) = 45 g
•  Klijavost = 95 posto
•  Čistoća sjemena = 99 posto
• Rok sjetve

Ako sijete u kasnijim rokovima sjetve normu korigirajte prema preporukama. Određivanje norme sjetve moguće je odrediti i po broju posijanih sjemena po m2 (bez prethodne kalibracije), ako posjedujete sijačicu koja u provodniku sjemena ima ugrađen brojač. Tada se u kabini na ISO BUS terminalu (kontrolnom uređaju) određuje potreban broj sjemena po m2, a ne težina sjemena, što umnogome olakšava primjenu sijačice. Senzori bilježe svako pojedinačno zrno, korisnika obavještavaju o protoku sjemena kroz cijevi i u slučaju da dođe do začepljenja odmah o tome alarmiraju rukovatelja. Senzori postoje i u spremniku za sjeme te se u svakom trenutku može utvrditi količina sjemena u njemu.

Dubina sjetve određuje se podešavanjem radnog pritiska ulagača na tlo. Pritisak po ulagaču koji se ostvaruje, ovisno od namjene sijačice kreće se od 25 do 50 kg, za one namijenjene sjetvi u konvencionalnom sustavu obrade, pa sve do 120 - 250 kg za one namijenjene sjetvi u konzervacijskim sistemima obrade i direktnu sjetvu. Podešavanje pritiska može se vršiti pojedinačno, za grupu ili za sve ulagače. Najčešće se to radi putem opruga, podešavanjem rama ili promjenom kuta osovine nosača ulagača.

Dubina ovisi od krupnoće sjemena, tipa zemljišta, ali i od sadržaja vlage u površinskom sloju zemlje. Na sušim i lakšim zemljištima dubina sjetve je veća i obrnuto. Krupnije sjeme sije se dublje, a sitnije pliće. Optimalna dubina sjetve strnih žitarica je 30-40 mm.

Sijačice čuvati od utjecaja padalina, sunca i glodavaca

Nakon završetka sjetve neophodno je sijačice očistiti od ostataka sjemena i pesticida. Bolje ih je ispuhati i prebrisati nego prati. Elemente koji dolaze u kontakt sa zemljištem zaštititi od korozije. Sijačice čuvati od utjecaja padalina, sunca i glodavaca.

Bez obzira koji sustav obrade koristite, koristite ga pravilno. Izostavljanjem neke od potrebnih operacija ili korištenjem oruđa koja nisu u stanju zadovoljiti zahtjeve pojedinih sistema obrade u proces proizvodnje uvodite improvizacije, koje gotovo uvijek utječu na smanjenje prinosa.