Zaštita ozimih žitarica od korova

Optimalni su rokovi za sjetvu ozimih žitarica. U sjetvi se treba pridržavati dobre poljoprivredne prakse. Potrebno je osigurati sjetvu čistog sjemena, plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu tla sa optimalnom gustoćom sklopa i uravnoteženom gnojidbom.

Zaštita strnih žitarica od korova, uzročnika bolesti i štetnika je proces koji se odvija tijekom cijele godine. Pravovremena zaštita poboljšava kvalitetu i kvantitetu uroda. S obzirom da su korovi najznačajniji problem u proizvodnji strnih žitarica, od osobite je važnosti suzbijanje korova u usjevu obaviti na vrijeme. Proizvođači žitarica moraju odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova. Nužno je poznavanje proizvodne površine kao i stupanj zakorovljenosti (zastupljenost jednogodišnjih ili višegodišnjih korova, uskolisnih ili širokolisnih). Strne žitarice su najosjetljivije na prisustvo korova u periodu busanja.

Najprisutniji i najopasniji korovi

U žitaricama je veliki broj travnih, odnosno uskolisnih i širokolisnih biljnih vrsta koje se javljaju kao korovi. Ipak, svega nekoliko korovnih vrsta dominira svojom prisutnošću i brojnošću kao i štetama koje čine. Najprisutniji, a samim time i najopasniji korovi u žitaricama su jednogodišnji travni korovi (kritičan broj 0,5-1,0 neželjena biljka/m²): slakoperka, mišji repak i vlasnjača. Od jednogodišnjih širokolisnih korova (kritičan broj 15-20 biljaka/m²) pojavljuju se: broćika, čestoslavica, mišjakinja, mrtva kopriva.

Novija istraživanja navode da se izravne štete od korova na poljima ozimih žitarica, gdje se ne suzbijaju korovi, očituju u prosječnim prinosima manjima za 14,2% (pšenica i ječam). Osim toga, nisu zanemarive ni neizravne štete kao što su: polijeganje usjeva, jači razvoj bolesti, kasnije dozrijevanje, smanjene vrijednosti proizvoda (nečistoće, primjese), otežana žetva i sl.

Rokovi tretiranja herbicidima u jesen su:

• Prije sjetve (pre-sowing)
• Nakon sjetve, a prije nicanja kulture (pre-emergence)
• Nakon nicanja kulture i korova (post-emergence).

U jesenskom roku koriste se herbicidi širokog spektra djelovanja koji svoju djelotvornost u tlu zadržavaju sve do proljeća. Primjena nakon nicanja racionalnija je od primjene prije sjetve, jer korov osim korijenom, sredstvo upija i putem lista, odnosno ne tretiramo napamet. Primjenom herbicida nakon nicanja kulture i korova, mogu se postići značajne ekonomske i ekološke uštede.

Upotrijebiti se mogu sljedeći kombinirani herbicidi za jednogodišnje uskolisne i širokolisne korove: Filon 80 EC, Stomp 330 E, Stomp Aqua, Pendigan 330 EC, Alister Grande (dozvoljen samo u pšenici i pšenoraži), Alister New (dozvoljen samo u pšenici), Tolurex 50 SC (dozvoljen samo u pšenici i ječmu), Tornado Forte.

Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem web tražilice na sljedećoj adresi: fis.mps.hr.

Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijeniti sukladno uputama proizvođača, a praznu ambalažu propisno zbrinuti. Obavezno voditi evidenciju o tretiranju.

Autorica: Marina Kršić, mag. ing. agr.

Foto: Pixabay/Hans