Zaštitite ozime žitarice

Protekle je jeseni tijekom mjeseca listopada u središnjem dijelu županije palo samo 25,7 mm kiše, a temperature zraka su od 20. do 29. listopada 2013. tijekom dana dosezale najviše vrijednosti u rasponu 22.2° do 24.0°C. Stoga su usjevi ozimih žitarica posijani u ranijim i/ili optimalnim rokovima vrlo brzo klijali i nicali, pa je većina takvih usjeva u dobroj kondiciji dočekala zimske uvjete kakvi su zabilježeni početkom prve dekade prosinca 2013. godine, kada su najniže temperature zraka bile od -2.0 do -6.1°C.

Tijekom mjeseca siječnja, naročito u prve dvije dekade, zabilježeno je iznadprosječno toplo meteorološko razdoblje, a tijekom proteklog mjeseca veljače u Međimurju je zabilježeno od 105,6 mm (Novakovec) do 185,4 mm oborina (Donji Pustakovec). Uz jutarnje temperature oko 5°, a dnevne vrijednosti oko 10°C još krajem veljače je zabilježeno busanje ili početak vlatanja usjeva ozime pšenice.

Kao i proteklih sezona u ovom kalendarskom razdoblju kondicija ozimih usjeva je vrlo različita, ovisna o roku sjetve, provedenoj osnovnoj gnojidbi i tipu zemljišta, odnosno njegovoj kemijskoj reakciji ili pH vrijednosti. Veće količine oborina u proteklom su razdoblju za onemogućile mjere suzbijanja zimskih korova krajem zime. Ako i kada stanje vlažnosti zemljišta omogućuje valja planirati prve ovogodišnje prihrane usjeva manjim količinama pojedinačnih dušičnih gnojiva, npr. KAN u količini 100-150 kg/ha, što svakako preporučujemo obaviti u usjevima slabije kondicije i koji pokazuju znakove lokalnog žućenja.

Tijekom zimskih se mjeseci bez obzira na meteorološke uvjete dobro razvijaju neželjene biljke ili korovi u usjevima pšenice. Dominantni zimski korovi u žitaricama su: mrtva kopriva (Lamium), mišjakinja ili črevec (Stellaria), poljska ljubičica (Viola), divlji mak (Papaver), različak (Centaurea) i trava slakoperka ili pahovka (Apera). Njihovo suzbijanje ne preporučujemo još provoditi na poljima gdje su usjevi loše kondicije, odnosno dok se ozima pšenica nakon prve prihrane ne oporavi i bude u stadiju završetka busanja ili početkom vlatanja. Krajem busanja su još uvijek optimalni rokovi suzbijanja dominantne korovne trave u ozimoj pšenici - pahovke ili slakoperke (Apera spica venti) i drugih zimskih korova koji rastu iz sjemena.

Tablica 1. Neki herbicidi za suzbijanje korova u žitaricama:

Zadnjih je godina moguće slakoperku ili pahovku (Apera) suzbijati i tijekom kasnijih stadija razvoja pšenice, odnosno sve do razvoja trećeg koljenca, a u novije se vrijeme tada koriste herbicidi Axial u količini 0,6-0,8 lit./ha ili Hussar OD u količini 80-100 ml/ha. Istim je pripravcima potrebno dodati i neki od herbicida za suzbijanje širokolisnatih korova, npr. do kraja busanja moguće je koristiti Logran 20 WG u količini 40-50 grama/ha. Uz zimske širokolisnate korove pripravak Lancelot WG u količini 30-33 grama/ha suzbija u ranijim stadijima i poljski osjak (Convolvulus) do početka razvoj drugog koljenca žitarica.

U usjevima ozime pšenice gdje je zakorovljenost zimskim travnim korovom slakoperkom ili pahovkom (Apera) manja, moguće je koristiti samo pripravak Secator OD u količini 0,1-0,15 lit./ha. Navedeni herbicid učinkovito suzbija vrlo opasan i često raširen korov ozimin mačak ili priljepaču (Galium). Primijeniti ih uz utrošak 300-400 litara škropiva/ha. Navedene su niže količine, koje se smiju koristiti do kraja busanja, odnosno početka vlatanja ozimih usjeva. Primijeniti ih na poljima žitarica u dobroj kondiciji, bez znakova žućenja. Proizvođače pšenice još jednom upozoravamo da pregledaju stanje usjeva krajem zime, te je potrebno prije kasnozimskog suzbijanja korova poželjno obaviti prve prihrane u usjevima slabije kondicije, a prema dominantnim korovima na poljima odrediti dovoljno učinkovit izbor herbicida za njihovo usmjereno suzbijanje (prema izboru iz Tablice 1.). Voditi računa o selektivnosti herbicida u ozimim žitaricama, odnosno u uputama provjeriti u kojem je razvojnom stadiju optimalna primjena pojedinog pripravaka.