Zimska zaštita i konzervacija poljomehanizacije

Ovogodišnja poljoprivredna sezona gotovo da je završena, jesenja berba, oranje i gnojidba oranica je gotova, a iznadprosječno toplo i sunčano vrijeme proteklih dana izmamilo je tek poneke farmere na polja sa svojim strojevima. Strojevi i mnoga poljoprivredna mehanizovana priključna sredstva poput plugova, prskalica, sijačica, kosačica i balirki, već su pospremljena i čeka ih zimska pauza do ponovnog izlaska na polja i oranice u proljeće.

Također i ostala sredstva poput pumpi, dozatora, crijeva za navodnjavanje i spremnika za vodu, našli su svoje mjesto u podrumima, ispod nadstrešnica ili improvizovanim garažama i šupama gdje će čekati svoju ponovnu upotrebu. Međutim, da li su sva poljoprivredna sredstva, strojevi i priključna mehanizacija pravilno uskladišteni i zaštićeni?

Pravilnim skladištenjem izbjeći kvarove i troškove popravaka

U toku uobičajnih eksploatacionih radova sa poljoprivrednim strojevima konstantno se troše pojedini dijelovi izloženi trenju ili međusobnom dodiru. Tokom sezone poljoprivrednici vode brigu o mehanizaciji i njenom održavanju te zamjeni dijelova nakon kvara, ali često zaboravljaju na jako bitno konzerviranje i održavanje tokom zimske pauze.

Vlaga, prljavština, direktno UV zračenje, su samo neki od bitnih elemenata na koje se mora obratiti pažnja tokom zime, ukoliko farmer želi da u proljeće, kada počnu radovi, izbjegne kvarove i neispravne uređaje. Nije dovoljno parkirati traktor, kombajn ili bilo koju priključnu mašinu pod nadstrešnicu ili u garažu, a mnogi poljoprivrednici, što je najgora varijanta, ih ostavljaju pod "vedrim nebom" do proljeća. Slika traktora u dvorištu, prekrivenih priključnih sredstava ceradom ili ostavljenih spreminka i tankova za vodu pod vedrim nebom je uobičajna slika kod naših farmera. Paradoks je u tome što su troškovi popravaka koji nastaju zbog nebrige puno veći od izdatka za izgradnju garaže, ili prostorije za ostavu pomoćnih poljoprivrednih sredstava. Očito da je problem u lošim navikama farmera, jer opravdanje da se nema novca za izgradnju, nakon što se za popravke uvijek "namaknu" sredstva, nema smisla.

Savjeti sa pravilnu zimsku konzervaciju

Uloženi novac za izgradnju garaže ili šupe brzo i višestruko se vraća kroz trajnost i manje troškove održavanja strojeva i mehanizacije. Stoga je neophodno imati prostor kao spremište kompletne poljoprivredne opreme i strojeva. Prvi korak je svakako pranje strojeva i mašina, po mogućnosti mlazom vode pod jakim pritiskom, a zatim sušenje istih i podmazivanje. Ove radnje osiguravaju zaštitu od vlage i korozije koja može stvoriti oštećenja na pojedinim vitalnim dijelovima mašina. Tokom cijele zime potrebno je osigurati da strojevi i mašine budu suhe i što je najbitnije, parkirane u garažu ili uskladišteni mehanizovani priključci na suhom mjestu bez vlage i direktnog sunčevog svjetla.

Prethodno se podrazumijeva da su svi dozatori ispražnjeni, ispuštena voda iz svih sistema da ne bi došlo do smrzavanja i pucanja i da su spremnici za zrna ispražnjeni i očišćeni. Druga, manje osjetljiva sredstva, poput plužnih daski i uklopnih ležajeva, potrebno je premazati prerađenim uljem, a važnije sklopove premazati specijalnim namjenskim sredstvima. Zajedničko svim strojevima i priključnoj mehanizaciji je da budu očišćeni, podmazani i uskladišteni na suhom i tamnom prostru. Međutim, svaki stroj i priključno sredstvo iziskuje različit tretman i specifične radnje zimske konzervacije.

Strojevi sa vlastitim pogonskim motorom zahtjevniji za skladištenje

Traktori, kombajni, kosačice, samohodne prskalice i sl. mnogo su zahtjevniji u pogledu zaštite i spremanja tokom zime u odnosu na oruđa i mehanizaciju koja nema vlastiti pogonski motor. Nakon pranja i čišćenja potrebno je izvršiti sve popravke, zamijeniti pokvarene dijelove i izvršiti potrebna podešavanja po preporuci proizvođača. Prije dodavanja novog ulja u sistem, pregledati sve filtere (zraka, ulja, goriva) i rashladnu tekućinu motora koja je otporna na niske temperature te po potrebi dodati antifriz sredstvo protiv smrzavanja. Provjeriti ima li mehaničkih oštećenja na cijevčicama pumpi, remenima i remenicama. Posebna pažnja treba se posvetiti akumulatoru, skinuti kleme i napuniti ga strujom pomoću punjača, a preporučljivo je i izmjestiti akumulator iz stroja i osigurati da temperatura na tom mjestu ne ide ispod 0°C.

Prije spremanja stroja potrebno je napuniti spremnik za gorivo tako da se zaštiti unutrašnjost spremnika od nadiranja hladnog vlažnog zraka i stvaranja kapljica vlage koje mogu biti štetne po sistem napajanja motora gorivom. Na novijim modelima strojeva ima jako puno sistema elektronike, tako da je poželjno skinuti komponente elektronike i ostaviti ih na suhom i tamnom mjestu te zaštiti od prašine. Zbog dugotrajnog stajanja svake četvrte nedelje provjeravati pritisak na gumama.

Ovo su samo neke od osnovnih radnji predostrožnosti i smanjenja rizika nastajanja kvarova tokom zimske pauze. Svaki farmer najbolje poznaje svoj stroj ili pomoćno priključno sredstvo, a ako se pridržava svih pravila zimskog skladištenja i zaštite, uz gore navedene savjete, ne bi trebao imati tehničkih problema kada u proljeće započne sezona.

Konzervacija mehanizacije koja nema vlastiti pogon

Prskalice, sijačice, rasipači mineralnih đubriva, balirke i sl. sredstva koja nemaju vlastiti motorni pogon u pogledu održavanja tokom zime su puno jednostavniji. Princip zaštite i konzervacije tokom zime zasniva se na osiguranju suhog prostora bez pojave vlage te detaljno očišćeni i ispražnjeni spremnici. Uklopne gležajeve i plužne daske poželjno je premazati prerađenim uljem. Posebnu pažnju treba posvetiti diznama i ispustivačima koji mogu zbog uvjeta rada i trenja biti oštećeni. Potrebno ih je odmah zamijeniti jer neispravni ispustivači sjemna ili oštećene dizne za propust vode, mogu napraviti ogromne i nepotrebne troškove u vidu rasipanja sjemena ili pesticida kojima se tretira biljka.

Što kaže zakonska regulativa?

Farmer ima koristi iz pravilne zimske konzervacije strojeva u pogledu manjih troškova održavanja, manje popravaka, nema nepotrebnog rasipanja sjemena koji vode do većeg troška nabavke istog i sl. Međutim, o ispravnosti i pravilnoj upotrebi strojeva i prilključne mehanizacije sve se više vodi računa i u zakonskim okvirima, o tome najbolje govori zakonska regulativa EU, tačnije Direktiva 2009/127 koja se odnosi na mašine koje se koriste za primjenu pesticida. Države članice u skladu sa ovom Direktivom preduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se mašine za primjenu fitofarmaceutskih sredstava (FFS) mogu stavljati na tržište i/ili u upotrebu samo ako zadovoljavaju odgovarajuće odredbe ove Direktive i ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost korisnika pesticida. U BiH ova regulativa je uvrštena u pravilnik o kontroli uređaja za aplikaciju FFS, ali još uvijek bez ovlaštenih laboratorija za kontrolu.

Postavlja se pitanje kako će poljoprivrednici izvoziti proizvode u EU, tko će izdavati validnu potvrdu, konkretno za krompir za koji BiH ima dozvolu za izvoz u EU, u slučaju da na granici službenik zatraži potvrdu kontrolisanom stroju, baždarenoj mehanizaciji i spremnicima koji su se koristili u proizvodnji tog istog krompira.

Foto: depositphotos.com; Goodluz