Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Investinfish
  • 22.07.2021. 10:30
  • Zadarska, Kali

Jastrebovima protiv invazije galebova na ribogojilišta

Galebovi klaukavci godišnje nam pojedu od 150 do 200 tisuća eura vrijednosti hrane namijenjene uzgoju tuna, kaže Marko Jurin, voditelj prodaje Kali Tune. Rješenje su jastrebovi?

Foto: Depositphotos/digoarpi
  • 2.981
  • 808
  • 0

Galebovi klaukavci i dalje kradu hranu namijenjenu tunama u ribogojilištima tvrtke Kali Tuna. Čekaju u zasjedama i kad djelatnici u ranim jutarnjim satima počnu “iskrcavati” sitnu plavu ribu - srdele, inćune, lokarde i šarune, oni u jatima “pikiraju” i dok je još na površini pohlepno je gutaju.

Za šest dana u tjednu, dnevno po osam sati, koliko traje hranjenje, nad kavezima i oko njih skupi se “mali milijun” tih zaštićenih, ali i nezasitnih ptica. 

Šansa u sklopu Investinfish programa

"U svakoj proizvodnoj godini u prosjeku nam pojedu hrane od 150 do 200 tisuća eura. Tolika je šteta“, izračunao je Marko Jurin, voditelj prodaje Kali Tune.

Pokušavali su dosad galebove od uzgajališta odmaknuti na razne načine: zastrašivanjem petardama, zaštitnim mrežama preko kaveza, pa čak i bljeskanjem CD-ovima, ali sve bez uspjeha jer se rlo brzo naviknu na takve metode. A onda se šansa ukazala u sklopu Investinfish projekta koji zajedno provede hrvatski i talijanski partneri.

O kakvom projektu se radi i kakve veze ima s invazijom galebova?

"Investinfish je projekt sufinanciran sredstvima programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska 2014. - 2020. čiji je glavni cilj poticanje uvođenja inovativnih rješenja u poslovanje malih i srednjih poduzeća u sektoru ribarstva i akvakulture“, kaže Ana Zubčić, voditeljica projekta iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA-e koja na projektu ima ulogu partnera.  

Šteta koju galebovi čine na ribogojilištima je ogromna (Foto: Kali Tuna)

Na njihov javni poziv prošle godine javilo se ukupno 15 tvrtki sa svojim potrebama.

Izabrali su ukupno sedam tvrtki, među kojima i Kali Tunu koja se na poziv javila s problemom galebova klaukavaca na uzgajalištima. "Za svaku od izabranih tvrtki razvili smo projekt prema njihovim potrebama u iznosu od 60.000 kuna. Ukupno smo dodijelili 420.000 kn, a zajedno s vanjskim stručnjacima za potrebe navedene tvrtke osmislili projekt korištenja biopredacije kojim će se galebovi s uzgajališta rastjerivati jastrebovima“, pojašnjava voditeljica Zubčić.  

Ideja je, znači, da galebove tjeraju jastrebovi. U suradnji s veterinarskom tvrtkom Vet Vision iz Splita već je, kažu naši sugovornici, dogovoreno da će oni angažirati Sokolarsko društvo koje ima potrebne ptice.

Za najam, trening i obuku jastreba 60.000 kuna

Za početak će istrenirati jednog jastreba, koji bi imao svoju kućicu u sklopu ribogojilišta. Naime, za najam, trening i obuku jastreba trošak je 60.000 kuna, koliko im je odobreno u sklopu ovog projekta. Obučili bi i stražara navedene tvrtke da ga hrani i brine o njemu. "Istrenirani neće ubijati nego rastjerivati galebove, a kako se oni vraćaju jastreb treba biti stalno tu, spreman za akciju“,  kaže Jurin.

Prvog jastreba angažirali bi za ribogojilište na Mrđini s vanjske strane otoka Ugljana. Potom bi vlastitim sredstvima financirali još jednog za Fuliju kod Iža.

Bit je, znači, da jastrebovi rastjeruju, a ne ubijaju galebove. Kao što to već rade na području zagrebačke zračne luke “Franjo Tuđman” pa i u pojedinim ljetovalištima, među kojima i na Punta Skali u Petrčanima.

"To nije novost, ali korištenje jastrebova u marikulturi je inovacija“, kaže Jurin.

Jastrebovi bi rastjerivali, ne ubijali galebove (Foto: Depositphotos/VolodymyrBur)

Stručnjaci tvrde da je dovoljan samo jedan prelet pa da se galebovi na 2-3 dana odmaknu od ribogojilišta. S vremenom, kad im tjeranje dosadi možda će otići za stalno i to na otvoreno more gdje im je i mjesto. "Tamo su nekada bili lovci, a ne kao danas kad sve više postaju strvinari", poručuje Marko Jurin. Ne krije da je zadovoljan suradnjom sa AGRRA-om koja će doprinijeti još boljem poslovanju tvrtke koja godišnje proizvede i izveze 1.100 tona vrhunske plavoperajne tune.

Biološka zaštita deponija, kolodvora, luka i hotela

O angažiranju jastrebova za rastjerivanje galebova u zadarskoj Luci Gaženici razmišljalo se još prije sedam godina. Podsjetimo, tada je dr. Gordan Lukač, ornitolog iz Nacionalnog parka Paklenica pohvalio ideju. “Kad vide predatora galebovi pobjegnu. Samo prisustvo jastreba ili sokola u njihovoj blizini dovoljno je da se na tom mjestu više ne zadržavaju. Za početak bi sokolar lukom trebao prošetati tri puta tjedno, a kasnije, kad ga galebovi vide, bit će dovoljno i dva puta”, rekao je tada Lukač.

Na takav način od najezde galebova brane se hoteli u Istri, a u posljednje vrijeme i u drugim turističkim destinacijama duž Jadrana pa tako i u kompleksu "Falkensteiner", luksuznog resorta na Punta Skali u Petrčanima, gdje poznati sokolar Marjan Žižanović sa svojim jastrebima vrlo učinkovito rješava probleme. "Kad s njima ujutro i popodne prošetam rastjeraju galebove tako da ih  ne bude po nekoliko dana, a onda opet sve iznova", izjavio je Žižanović.

Cilj je vratiti ih na otvoreno more gdje im je i mjesto i gdje su nekada bili lovci, a ne kao danas kada zbog obilja hrane koju ljudi bacaju sve više postaju - strvinari. 

Ovako, biološki se štite i zračne luke te deponiji, a ribogojišta, kaže on, zasad samo u Norveškoj. “Tamo koriste isključivo sokolove i to velike, obično križance sjevernog i sivog sokola ili velikog sivog sokola - ženku. Za naša ribogojilišta, najbolje rješenje bi bila kombinacija sokolova i jastrebova”, smatra on.

Lažna jaja i selidba na otvoreno more

Nenad Maljković iz udruge Moj otok najavio je da će Gradu Zadru predložiti model koji uspješno koriste u Poreču. Radi se o postavljanju lažnih jaja u galebova gnijezda.

“Kad se njihova prirodna jaja zamjene s lažnim plastičnim oni i dalje leže na njima, ali nema potomaka. A kad galebovi u dvije tri godine nemaju podmladak oni ne napuštaju samo ta gnijezda nego sele na druge, udaljenije lokacije”, pojašnjava Maljković.

Cilj je galebove vratiti na otvoreno more i zaštititi ribogojilišta (Foto: Kali Tuna)

Projekt je zahtjevan pa i skup, ali ukoliko se više dionika u njega uključi tada ni sredstva ne bi trebala predstavljati problem. Jer, invazija galebova na jadranske gradove, posebno na smetlišta, morske i zračne luke, kolodvore, hotele i ribogojilišta iz dana u dan sve je veća. Izmiče kontroli. A cilj biopredacije, o kojoj je riječ, nije smanjti populaciju galebova ubijanjem, nego biološki regulirati njihovo razmnožavanje i ravnomjernije ih rasporediti u prirodi.

Odnosno, kako reče Marko Jurin, vratiti ih na otvoreno more da tamo kao nekada budu lovci, a ne kao danas kad, zbog obilja hrane koju ljudi bacaju, sve više postaju strvinari.


Fotoprilog


Tagovi

Kali Tuna Investinfish Galebovi Marko Jurin Jastrebovi Ana Zubčić Biopredacija


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."