Morsko ratarstvo: EU promiče uzgoj algi za prehranu

Europska Komisija, ECF (Europski klimatski fond), CINEA (Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš) i savjetnički odbor za održive proizvodnje predstavili su platformu za dionike u proizvodnji algi, EU4Algae. Cilj joj je ubrzati razvoj ove proizvodnje u Europi te promovirati konzumaciju proizvoda od algi i druge upotrebe.

U velikom dijelu svijeta, uzgajaju se i koriste za prehranu već stoljećima. Cijenjeni su sastojak azijske kuhinje zbog svoje hranjive vrijednosti. Daju poseban slankasti tzv. umami okus jelima. Posljednjih desetljeća i zapadni svijet prihvaća ih kao sastojak veganskih jela.

Osim u kulinarstvu, alge su pronašle različite druge svrhe u modernom svijetu. Koriste se za proizvodnju biorazgradive plastike. Dodatno, njihova proizvodnja ozdravljuje svjetska mora i oceane jer smanjuje količinu ugljičnog dioksida, fosfora i dušika u morskim ekosistemima. One predstavljaju smočnicu hrane, stanište i skrovište za mnoge organizme, te tako utječu na biodiverzitet naših mora.

EU4Algae

Unatoč svim nabrojanim koristima, napredak u uzgoju algi u Europi je spor. Prespor u odnosu na rast svjetskog stanovništva i brzinu kojom industrijalizacija i intenzivne farme nanose štetu našoj planeti. Zato je Europska Komisija odlučila reagirati i trgnuti priobalne zemlje.

Zajedno sa CINEA-om i stručnim tijelom (sastavljeno od stručnjaka iz EurA AG, EABA, Systemiq, Technopolis i s.Pro) inicirana je platforma EU4Algae. Ovaj trogodišnji projekt ima za cilj pokrenuti regenerativnu, otpornu, klimatski održivu, proizvodnju hrane bez ubijanja životinja u Europi.

Na projektu će se okupiti najjači europski sudionici u proizvodnji alga; proizvođači, trgovci, konzumenti, tehnolozi, potencijalni ulagači, javne ustanove, znanstvenici i nevladine udruge. Projekt će predstavljati i jedinstveni informacijski centar za informacije o ulaganjima u posao s algama, za projekte, informacije i edukacije.

Odvijat će se online do ljeta 2022. godine.

Alge u Europskom zelenom planu

U strategiji od Polja do stola (Farm2Fork), koja je glavna komponenta Zelenog plana, Europska Komisija izdvojila je alge kao značajni alternativni izvor bjelančevina iz samoodrživog sistema proizvodnje hrane. Posljednjih godina Komisija je naznačila osnovne smjernice prema održivoj akvakulturi kao važnog čimbenika na utjecaj na smanjenje klimatskih promjena (dekarbonizacija) kao i na klimatsku adaptaciju (prirodna zaštita obalnog ekosistema).

Platforma EU4Algae će predstaviti nacrt preporuka ove inicijative i njihovu planiranu implementaciju. Do kraja 2022. godine predstavljen će biti Akcijski plan za promociju proizvodnje i upotrebe algi u Europi. 

Vrste algi u europskoj akvakulturi

Na karti europskih farmi morskih algi, Norveška, Nizozemska i Irska predvodnice su tzv. morskog ratarstva. Za njima su već krenule Danska, Velika Britanija, Francuska, pa čak Španjolska i Portugal. U Mediteranu je zabilježena samo nekolicina farmi i to na ulazu u Sredozemno more pa do južnih obala Francuska. Od morskih biljnih vrsta najviše se uzgajaju: Alaria esculenta, Ascophylum nodosum, Fucus vesiculosus, Chondrus crispus, Saccharina latissima, Laminaria digitata, Ulva rigida, Codium sp, Gelidium corneum, Chorda filum, Laminaria hyperborea i dr. Većina komercijalnih farmi proizvodni ciklus započinju nabavkom presadnica algi tako da već postoje europski proizvođači specijalizirani samo za uzgoj presadnica kao nizozemski Hortimare.

Trend razvoja i rasta proizvodnje algi u Europi je spor jer se istovremeno radi na informiranju nepovjerljivih kupaca i na poticanju potražnje što je dugotrajan proces. No, kako mogu predstavljati zdravu proteinsku alternativu za meso, nije upitno da će ova proizvodnja dobivati na važnosti. Proizvodnja ljudske hrane bez intenzivnog uzgoja životinja je linija koju je Europa zacrtala svojim zelenim planom. 

Hrvatske alge

U Hrvatskoj, entuzijasti povratnici i inovativni tehnolozi na više lokacija započinju projekte proizvodnje algi, no ovi su projekti fokusirani ili na uzgoj za kozmetičke svrhe ili na proizvodnju biogoriva iz algi. To su tzv. mikroalge. Od chlorelle, spiruline i crvene alge mogu se proizvoditi ekstrakti, arome i dodaci, no podvodnih morskih farmi kod nas nema. Državne dozvole za koncesijsku proizvodnju, vrlo visoka početna ulaganja, premalo tržište i nepoznata tehnologija, glavni su razlozi da kod nas još ne kreće njihova proizvodnja za hranu. Institut za oceanografiju i ribarstvo  je pokrenuo projekt istraživanja i registracije jestivih jadranskih algi.

Otpora pobornika klasične gastro ponude će uvijek biti, ali nepobitna je činjenica da su se neke morske trave u prošlosti jele na našim otocima i priobalju (kako još svjedoče stariji stanovnici).

Alge predstavljaju još neiskorišteni prirodni potencijal za proizvodnju ljudske hrane, hrane za životinje i drugih korisnih predmeta: lijekova, bioplastike, gnojiva i biogoriva. Ekološki otisak ovakve proizvodnje je zanemariv u odnosu na npr. intenzivne stočne farme. Europski zeleni plan obvezuje i nas na prelazak na kružnu poljoprivredu i ugljičnu neutralnost. Novi/stari trendovi se stalno mijenjaju, a mi kao punopravni član EU moramo držati oči otvorene za njih.