Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Održivo ribarstvo
  • 17.03.2022. 12:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Prilov je problem ribarima, ali i jedna od najvećih prijetnji za osjetljive vrste

Održan je okrugli stol “Zajednički pristup za smanjenje prilova u Jadranskom ribarstvu”. Je li provedba odredbe o iskrcaju slučajnog ulova provediva?

Foto: Boris Stanić (ilustracija)
  • 1.720
  • 30
  • 0

Prilov je problem ribarima, ali i jedna od najvećih prijetnji za osjetljive vrste, istaknuto je na okruglom stolu “Zajednički pristup za smanjenje prilova u Jadranskom ribarstvu”, održanom u srijedu u Zagrebu.

Odnosi se na dio ulova koji je nenamjerno ulovljen tijekom ribolovne aktivnosti, a uključuje slučajni ulov ugroženih vrsta ili odbačeni nekomercijalnih i komercijalnih morskih organizama.

Obveza iskrcavanja jedna je od glavnih mjera zajedničke ribarstvene politike. Naime, uobičajena praksa većine ribara diljem svijeta vraćanje je prilova u more, bez obzira radi li se o živom ili neživom ulovu. Time dolazi do poremećaja biološke ravnoteže što može ugroziti hranidbenu mrežu i uzrokovati gubitak drugih morskih životinja, uključujući i ranjive vrste poput kornjača, sisavaca, ptica, morskih pasa, raža te koralja i spužvi.

"U Europi godišnje strada čak 200 tisuća morskih ptica“, rekao je Hrvoje Čeprnja, stručni suradnik za ribarstvo iz Udruge Biom. U Jadranu žive vrlo rijetke morske ptice kao što su kaukal, gregula i sredozemni galeb i česte su žrtve prilova.

Slučajni ulov prijetnja morskim kornjačama 

Upravo je slučajni ulov u ribarsku opremu najveća prijetnja morskim kornjačama u našemu moru. Ako se zapetljaju u mreže ili su ulovljene koćom, nisu u mogućnosti izroniti pa ugibaju. U Jadranu ih tako svake godine strada više tisuća. Osim u mreže, često se ulove i na parangal.

Morske kornjače održavaju ekosustav u ravnoteži jer pridonose održanju zdravog morskog dna i vraćaju važne hranjive tvari s morskog dna u hranidbenu mrežu. Najbolji primjer je zelena želva koja se hrani morskom travom i algama čime omogućava optimalne uvjete za razvitak te ekološke zajednice i životinjskih vrsta koje u njoj žive.

Bacanjem u more neželjenog ulova ne vodi se evidencija te ne postoji mogućnost praćenja stanja. Europska unija od ribara očekuje veću odgovornost prilikom evidentiranja podataka kao i kvalitetniji odabir ribolovnih alata s ciljem smanjenja prilova.

Obveza iskrcaja neželjenog ulova odnosi se samo na vrste za koje je regulirana količina izlova i one za koje je određena minimalna veličina. Taj ulov koji se mora iskrcati i prijaviti oduzima se od kvote riba za koje postoji ograničenje ulova.

Ribari dužni iskrcati sav neželjeni ulov

Međutim, ribari uglavnom smatraju da je provedba odredbe o iskrcaju prilova neprovediva te ističu da im ne ide u prilog. Slučajni ulov nakon iskrcavanja ne smiju prodati već su ga dužni uništiti što im stvara dodatan trošak. Osim toga, oštećuje im se ribolovna oprema, smanjuje kvaliteta ciljanog ulova i povećava potrošnja goriva.  

Okrugli stol održan je u Zagrebu (Foto: B. Kufner)

Inače, događaj se odvio u dva dijela. U prvom su održana predavanja o problematici prilova, a u drugom je fokus bio na zakonodavnim okvirima i potencijalnim mjerama za smanjenje prilova. Slijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici iz različitih područja ribarstva i prikazali svoje vizije rješenja prilova u Jadranu.

Okrugli stol održan je u sklopu MedBycatch projekta kojeg provodi WWF Adria u suradnji s udrugom BIOM, a realizira se na razini Mediterana. Osim Hrvatske, uključene su Italija, Maroko, Tunis i Turska, a cilj je uz pomoć ribara prikupiti nove podatke o prilovu osjetljivih vrsta kako bi se povećala održivost ribarskog sektora.


Tagovi

Prilov Neželjeni ulov Ranjive vrste Osjetljive vrste WWF BIOM MedBycatch


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."