Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zakon o slatkovodnom ribarstvu
  • 31.07.2015. 16:30

Sadašnji zakon ribičima veže ruke!

Nataša Abramović, vlasnica malog ribnjaka Lužnjak kraj Čaglina zalaže se za promjenu, kaže, nelogičnog dijela Zakona koji joj ne dopušta da se istovremeno bave uzgojem i rekreativnim, odnosno športskim ribolovom.

Foto: OPG Abramović
  • 1.743
  • 239
  • 0

Iza Nataše Abramović iz Čaglina gotovo je 15 godina administrativne borbe kako bi na svojem malom ribnjaku pokrenula uzgoj i proizvodnju ribe te zaposlila sina. Fokusirala bi se na uzgoj šaranske mlađi jer za to ima izuzetno povoljne uvjete. Uočila je i kako se ta vrsta ribe jedino ovdje u Europi mrijesti prirodnim putem, i to čak dva puta godišnje.

Unatoč tome, zakon joj je svezao ruke jer ne dopušta da se na ribnjacima istovremeno bavi uzgojem i rekreativnim, odnosno športskim ribolovom. Da bi to napravila, morala bi osnovati, tumači ona, nekakvu udrugu pa samoj sebi iznajmiti ribnjak, što naziva totalnom budalaštinom. Usvajanjem izmijena postojećeg Zakona o slatkovodnom ribarstvu, situacija bi se promijenila.

Tko bi mijenjao Zakon o slatkovodnom ribarstvu?

Turistička ponuda unutar malih ribnjaka

"Do kada ćemo svi koje zakon obuhvaća, mali i veliki uzgajivači, športski i rekreativni ribiči, biti žrtve samovolje nečijih osobnih interesa? Zbog neslaganja nekolicine ljudi, ispaštamo svi, a posebice oni koji imaju male ribnjake i htjeli bi ih legalno uvrstiti u turističku ponudu svoga kraja ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Zakon do sada to nije prepoznavao", kaže Nataša.

Njezin slučaj poznat je i u Hrvatskom športskom ribolovnom savezu jer bi joj uz određene izmjene, zakon išao na ruku pa bi na svojim ribnjacima mogla organizirati rekreativni ribolov, odnosno prodaju ribe preko udice.

Izmjena Zakona o slatkovodnom ribarstvu

"To je tek jedna od možda dvije ili tri dobre stavke koje bi se mogle prihvatiti kao izmjena Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Postojeći je jako dobar uz male korekcije koje bi se trebale napraviti. Predložili smo stoga da se ne ide u njegovu izmjenu, nego se samo doradi postojeći", smatra Anđelko Martinčević, predsjednik Zajednice športsko-ribolovnih društava Baranje i dopredsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza.

Ribičima nisu trn u oku mali privatni ribnjaci ili oni koji žele iskopati novi ribnjak, zakupiti zapušteni, nego vode koje su im dodijeljene u 20-godišnju koncesiju, a sada im se, kažu, žele oduzeti.

Sukobi između ribara i ribiča

"Taj dio priče gdje bi netko s vlastitim ribnjakom morao osnovati udrugu kako bi mogao registrirati rekreativni ribolov nije dobar, to podržavamo, ali ne na našu štetu. Ima puno sličnih primjera, s tim nemamo problema jer i nama takva izmjena ide na ruku budući se želimo baviti istom djelatnošću. No, sredstva koja nam sada ostaju od ribolovnica nisu dostatna za neki održivi razvoj i unapređenje turizma", dodaje on.

U Hrvatskoj je, prema podacima HŠRS oko 40.000 ribiča, a u Europi se rekreativnim ribolovom bavi oko 15,6 milijuna ljudi, najviše u Nizozemskoj i Norveškoj. Sportski ribolov je dio rekreativnog, a u Europi, pokazalo je istraživanje koje je u svojem predavanju Slatkovodno ribarstvo u EU nešto ranije ove godine spomenuo Dinko Jelkić, profesor osječkog Poljoprivrednog fakulteta, postoje još dvije vrste, socijalni i komercijalno-profesionalni. Koliko je komercijalnih ribara, nije uvijek poznato, ali se zato zna kako sukobi između ribara i ribiča najčešće izbijaju zbog preklapanja interesa oko ciljanih vrsta riba i mjesta otkupa te razlike u načinu gospodarenja.

U Mađarskoj krovni savez podržava i Ministarstvo

"Nemamo ništa protiv ribara. Neka rade po zakonu, imaju otkupne stanice, izlovne kvote i nema nikakvih problema", napominje Martinčević koji kao pozitivan primjer rješavanja ističe Mađarsku, a negativan Srbiju.

U susjednoj Mađarskoj, primjerice, ima oko 300.000 sportskih ribolovaca učlanjenih u 1.000 ribolovnih udruga, a krovni savez podržava i Ministarstvo poljoprivrede. Prema Zakonu o zaštiti riba koji bi ove godine trebao zaživjeti, ribolovne udruge imat će isključivo pravo prijavljivanja na natječaje za 15-godišnje koncesije, a u slučaju da za pojedine vode ne bude prijava, one će se ponuditi ribarima uz određene uvjete.

S druge strane, srpskim ribičima je, kako je ranije ove godine na okruglom stolu posvećenom slatkovodnom ribarstvu istaknuo Dragan Bošković, predsjednik tamošnjeg nacionalnog saveza, najveća šteta nanesena prije šest godina kada im je onemogućeno sudjelovanje u izradi zakona i propisa. Svoj su zakon htjeli napraviti prema hrvatskom modelu Zakona o slatkovodnom ribarstvu.

No, Savez ribolovaca Srbije nije nadležan čak niti za provođenje ribičkih ispita, a dozvole se prodaju u trgovinama ribolovnim priborom. Takvo stanje pripisuju padu broja ribolovnih udruga koji se gotovo prepolovio, odnosno od 2009. kada ih je bilo 390, pao je na 190 prošle godine.

Foto: OPG Abramović


Tagovi

Ribnjaci Uzgoj Ribolov Sportski ribolov Rekreativni ribolov Ribiči Udruge Mađarska Srbija Koncesija Ribolovni pribor Izlov Ribari Turistička ponuda Proizvodnja ribe Šaranska mlađ Mali ribnjaci Slatkovodno ribarstvo Anđelko Martinčević


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]