Za razliku od prve održane 1994. godine na kojoj su sudjelovala 124 izlagača, ovogodišnja je Vinistra posjetiteljima ponudila 238 nagrađenih vina i 35 žestokih alkoholnih pića.
Vinistra u Poreču, nakon dvije turbulentne godine, a 2020. godine se zbog pandemije koronavirusa uopće nije održala, dok je lani bila dislocirana na otvoreni prostor u lipnju, okupila je ove godine 28. put po redu na starom mjestu, športskoj dvorani Žatika, brojne vinare i ljubitelje vina. Među njima je, nakon pet godina pauze, bio i legendarni vinar iz požeške Zlatne doline Ivan Enjingi.
"Dobro je da se Vinistra vratila kući, jer su iza nas dvije turbulenete vinske godine", kazao nam je dobro raspoloženi Enjingi, s kojim su se brojni ljubitelji vina, ali i vinari, željeli barem fotografirati za uspomenu, te razmjenuti koju riječ o istarskim vinima.
Prema njegovim riječima, istarski pjenušci i rose su ga oduševili, te nas je ljubazno uputio na nekoliko njihovih proizvođača, istićući prije svega njihovu kvalitetu. Naime, ovogodišnja Vinistra ostat će upamćena kao izdanje s kojeg su stigli novi, iznimno značajni impulsi podizanja kvaliteta sveukupne domaće vinske scene. Uostalom, tako je bilo mnogo puta u ovih skoro trideset godina pa će i postroženje ocjenjivanja nastaviti proces diferencijacije izvrsnosti od prosječnosti. I ove je godine održan Svijet malvazija, 13. po redu natjecanje koje je kao najbolju malvaziju na svijetu istaknulo Kozlovićevu iz 2018. godine. Dobivši 96 bodova i platinasto odličje postala je i najboljim vinom čitavog natjecanja.
Uz Kozlovića, platinasta su odličja dobila i vina, na žalost preminulog, Marijana Armana te obitelji Dešković i Ferenac, potom Benvenutijev i Pilatov muškat, kao što se uz Kozlovićevu zrelu malvaziju, platinom okitila i Pilatova zrela malvazija.
Kozlovićeva Santa Lucia iz 2018. najbolja malvazija na svijetu
Vinistra je naime još od 1997. godine vinska izložba s međunarodnim karakterom. Istaknimo da se najvišim, za vina s ocjenom iznad 95 bodova, platinom okitila i talijanska aromatična malvazija Le Solana.
Među vinima s Kvarnera bila je i žlahtina Pavlomir, najbolje ikad ocijenjeno vino te sorte. "Rad, trud, predanost svim fazama nastanka vina dali su ovaj rezultat koji nam je veliki podstrek da u istom ritmu nastavimo", istaknuo je Miroslav Palinkaš iz Vinodolske vinarije.
Za razliku od prve održane 1994. godine na kojoj su sudjelovala 124 izlagača, ovogodišnja je posjetiteljima ponudila 238 nagrađenih vina i 35 žestokih alkoholnih pića. Najveći broj bodova dobio je Aurin gin karbun na što su posebno ponosni bili vlasnici destilerije iz Buzeta Mišel i Daša Sirotić.
Ono što dodatno veseli, 74 vina i 16 žestokih pića dobili su zlatne medalje, tako da u zonu izvrsnosti ide skoro 40 posto od ukupno ponuđenog za ovogodišnju smotru, koja je u tri dana u Poreč privukla između 15 i 20 tisuća zaljubljenika u vina.
Na otvorenju, između ostalih govornika, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, istaknuo je kako Istra i Kvarner čine 17 posto hrvatske proizvodnje vina.
No, upravo su istarski i kvarnerski vinari, kaže, pokazali kako se kroz vinske ceste, inovacije i stalno podizanje kvalitete vina, u kombinaciji s autohtonom gastronomijom, može značajno pridonijeti razvoju cjelogodišnjeg turizma i brendiranju destinacije. "Ohrabruje činjenica da nam se kontinuirano, već nekoliko godina, povećava izvoz vina više cjenovne kategorije, posebice pjenušavih, što jasno govori da međunarodnu promociju i pozicioniranje hrvatskih vina treba graditi upravo u segmentu vrhunske kvalitete", rekao je Kovačević
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić kazao je kako je na području Istarske županije ugovoreno projekata u vrijednosti 800 milijuna kuna iz Europskog fonda za ruralni razvoj, a do sada je isplaćeno 612 milijuna kuna.
Što se tiče vina, istarski vinogradi prostiru se na nešto manje od tri tisuće hektara, ali je Istra središte vinogradarstva i vinarstva, uz najbolju svjetsku regiju maslinovog ulja. "Pa se veselim svemu onome što su nam pripremili vinari", ističe Mršić.
Sommeliere Emil Perdec vodio je masterclass pod nazivom "The Malvasia Myth" i predstavio suhu i slatku malvaziju iz grčke Monemvasije, pjenušavu i slatku iz okolice talijanske Parme i Piacenze, dok su istarske boje branili šampionska svježa Malvazija Dešković i zlatna, odležana Malvazija Brčić.
Prema njegovim riječima, zanimljivo je bilo povući paralelu što malvazija kao sorta može pružiti u različitim terroirima. Mnogi ne znaju, kaže, da je ova sorta za vrijeme Republike Venecije bila vodeća na Mediteranu i na radionici su evocirali uspomene na njezinu zlatnu eru. Bilo je zanimljivo čuti iskustva grčkih i talijanskih proizvođača, istaknuo je Perdec. Radionica je zaključena parafraziranjem poznatog slogana, malvazija - povezuje ljude.
Vinari s Kvarnera predstavili su se radionicama o autohtonim sortama otoka Krka i Pjenušavim Kvarnerom.
Naime više od 90 posto kvarnerskih vinograda koji se prostiru na dvjestotinjak hektara, zasađeno je autohtonim sortama, od čega je najzastupljenija žlahtina. Kvarner je treća regija u Hrvatskoj po pjenušcima s posebnim prirodnim potencijalom za ta vina. Ondje gotovo da nema vinara koji u podrumu nema barem jedan pjenušac, istaknula je voditeljica radionice Ines Matić Matešković koja je predstavila 11 tamošnjih pjenušaca.
Inače, u subotu su dodijeljene diplome za studentsko vino studenima Stručnog studija vinarstva u Poreču. Također, pet sadašnjih i bivših studenata Veleučilišta u Rijeci predstavilo je nagrađena vina s Vinistrinog ocjenjivanja. Među njima je i dvadesettrogodišnji Paolo Agapito, čiji je zreli teran iz 2018. ovogodišnji šampion u toj kategoriji.
Fotoprilog
Tagovi
Autor