Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pametna poljoprivreda
  • 06.02.2023. 16:30
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Novi Sad

Pametna poljoprivreda: Kvalitetnim informacijama do poboljšanja proizvodnje

Kako daljinskom detekcijom, veštačkom inteligencijom, nano i mikro tehnologijom i raznim senzorima da unapredite poljoprivredu? Kako pomoću tehnologije da uštedite na vremenu i na inputima?

Foto: Đorđe Lalić
  • 150
  • 67
  • 0

U organizaciji Srpskog udruženja mladih poljoprivrednika (SUMP) sa Naučno-tehnološkim parkom u Novom Sadu održana je konferencija sa temom "Pametna poljoprivreda". Bilo je reči o novim tehničkim i tehnološkim rešenjima, a sve u cilju poboljšanja poljoprivrede, dobijanje većeg prinosa, ušteda inputa i očuvanje životne sredine.

Organizovana konferencija o pametnoj poljoprivredi u režiji SUMP-a

Koliko je bitno da investicija bude profitabilna, da se uloženi novac što pre vrati i da proizvodnja bude isplativija, pričao je i menadžer prodaje firme AgroTECH Balint Ištvan. Kada govorimo o pametnoj poljoprivredi svi prvo pomislimo na navigacije, ISOBUS, na razne tehnologije i rešenja koje poseduje i AgroTECH, ali kako Ištvan kaže, nakon ove godine je pametno da se priča i o navodnjavanju - subirigaciji, odnosno podzemnom navodnjavanju.

"Ovaj sistem radi na niskom pritisku ispod zemlje i zbog toga zahteva do 50 odsto manje potrošnje vode, ne pojavljuje se sabijanje zemljišta i nema isparavanja, a pored toga su i jednostavni za kontrolu, odnosno, ne morate biti prisutni dok navodnjavate. Osnovu svega čini konsultacija sa našim kupcima nakon koje napravimo detaljan plan izgradnje i kada se plan prihvati, sledi izvođenje radova", kaže ovaj menadžer prodaje i dodaje da kada se to odradi, dolazi kontrola i sistem se pušta u rad. 

Razlika je vidljiva

Pored firme napravili su i eksperiment u kom su sa ovim načinom navodnjavali kukuruz redovno sejan direktnom sejalicom nakon čega su rezultati jasno vidljivi. Sejano je 40.000 biljaka po hektaru, a prinos je bio preko pet tona.

"Zašto kažem da imamo iskustva u ovom poslu? Zato, jer smo najveću parcelu u Srbiji radili mi, a ona ima preko 260 hektara. Tamo smo postavili više od 2,6 miliona metara creva, kapacitet je 550 kubnih metara na sat, ima daljinsku kontrolu i sistem je potpuno automatski", kaže Ištvan i dodaje da pored toga nude i tifone sa topovima, sa kišnim krilima, linearne i centar pivot sisteme američke marke TiL, kao i pumpe potapajuće, podvodne i razne generatore.

Strip till - minimalna obrada zemljišta

Iz AgroTECH-a Nikola Bjelić je predstavio i dronove DJI Agras T30 i T40, a takođe i navigacije, kao i razne druge mašine pre svega italijanske firme poljoprivredne mehanizacije MOM. Tu je naveo međuredne kultivatore, mašine za polaganje i uklanjanje folija, mašine za postavljanje subrigacije i sistema "kap po kap", kao i njihovo uklanjanje. Ali, najveći akcenat MOM-ove tehnike je stavio na "strip till" mašine.

Iz firme AgroTECH su predstavili neka rešenja

"Strip till tehnologija predstavlja neku sredinu klasične obrade i 'row tilla' gde dobijamo brzinu same obrade i štedimo gorivo sa manjim sabijanjem zemljišta, a od klasične obrade dobijamo to da nemamo gubitke prinosa. Sa njom se troši svega od osam do 12, eventualno do 15 litara goriva po hektaru površine", kaže Bjelić i zakjučuje da tim mašinama štedimo đubrivo, čuvamo vlagu i smanjujemo eroziju zemljišta. 

Senzori u kombajnu

Menadžer u odeljenju precizne poljoprivrede firme KITE doo Stanko Oparnica navodi da nivo integracije počinje sa samim traktorom gde je spominjao senzore i druga rešenja, međutim zadržao se i na kombajnima, gde je pominjao S seriju John Deere-ovih kombajna. Zbog uzimanja, snimanja podataka u prinosu, potrebno je vršiti stalnu kalibraciju, međutim da bi se to izbeglo, ubačena su tri senzora koja mere težinu u bunkeru, pa se kombajn automatski kalibriše.

"Imamo i senzor koji se koristi za silažni kombajn, koji može da mapira kvalitet silaže, proteine, vlagu itd, može da služi i kao stacionarna laboratorija kojom se meri kvalitet stočne hrane i za aplikaciju tečnog stajnjaka gde se može limitirati količina azota", kaže Oparica i dodaje da se napravi mapa pa senzor reguliše, odnosno ubrzava i usporava kretanje traktora, a od prošle godine može da se koristi za mapiranje sadržaja proteina u pšenici.

Njihov "Operation center" postoji kao mobilna aplikacija, dostupna je besplatno za sve korisnike i dobila je neka nova unapređenja, a jedno od njih je predviđanje kraja operacije. Pored toga izbacuje informaciju i o produktivnosti.

Balać prikazuje razne parametre mapiranih parcela

"Poljoprivrednici imaju problem da inplementuju sve te stvari u neku novu tehnologiju i preiznu poljoprivredu. Odatle je nastala ideja da mi imamo unutrašnji tim koji se naziva KITE tehnologije koji će pomoći našim klijentima da inplementiraju sve te stvari na svojim parcelama. Ono od čega mi polazimo su upravo podaci. Kada imamo kvalitetne podatke preko JB linka onda možemo da se igramo s poljoprivredom", kaže ispred KITE tehnologije Nebojša Balać i dodaje da što se tiče prikupljanja podataka, jedna su od retkih firmi kod kojih funkcioniše telematika.

Telematika: Komunikacija između klauda i mašine

Podaci se prikupljaju iz mašine, iz raznih operacija i šalje se direktno u klaud, koji se naziva "Operation center" u kome se vrše razne analize, manipulacije sa podacima, a postoji i još jedan pomoćni softver koji je nastao u njihovoj matičnoj kompaniji KITE zrt. To je sofisticiran agronomski softver pomoću kog možemo da analiziramo podatke, pravimo varijabilne mape i drugo, da bi se preko JB linka vratile te informacije ka mašini. Za prikupljanje informacija koriste se i kamere iz dronova.

Govorio je i istraživač na institutu Biosens Dejan Pavlović i naveo da je vizija rada Biosens da integriše različite grane u jedan zajednički sistem, da se koriste daljinskom detekcijom, veštačkom inteligencijom, robotikom, nano i mikro tehnologijom, postavljanje senzorskih tehnologija i da se iz toga crpi znanje.

"Agrosens je digitalna platforma koja pokazuje dobar primer korišćenja određenog dela tih podataka, besplatna je i omogućava poljoprivrednim proizvođačima da se registruju, da prate određene parametre na svojoj parceli. Na svakih pet dana mogu da dobiju satelitske snimke svojih parcela gde mogu da prate stanje useva, dodata je funkcija gde možete da vidite mapu humusa i konstantno se abdejtuje i dodaju se nove opcije", kaže Pavlović navodeći da imaju trenutno preko 20.000 aktivnih korisnika. 

Flota dronova treće generacije

Agrodron je formirao prvu flotu industrijskih dronova treće geneacije u regionu još 2019. godine i formirali su jedan tip koji se bavi implementaijom ove tehnologije u poljoprivredi, na teritoriji od Banja Luke do Skoplja. U tom postupku njihov glavni zadatak je bio da tehnologiju demonstriraju, istraže, ispitaju, edukuju korisnike, a ova treća generacija daje mogućnost da se obavljaju tretmani, a ne samo da se vrši monitoring životne sredine i vegetacije. Dronovima je 2022. godine tretirano 100 miliona hektara useva i zasada. 

"Ovim dronovima možemo da uštedimo određeni deo inputa, a takođe i da zaštitimo životnu sredinu. Ključna stvar koja razdvaja ove dronove od prethodnih jeste kvalitetan ravnomeran depozit, mogu da obezbede tretman kakav je poljoprivrednoj proizvodnji potreban", rekao je iz firme Agrodron Momir Alvirović.

Kako se to tehnički postiže?

Osim preciznim vođenjem visine putanje, preciznim doziranjem pumpi i tako dalje, omogućava se pre svega pažljivo projektovanom strujom vazduha koja se prostire. U toj trećoj generaciji ključna stvar je da ta vazdušna podrška mora da obezbedi ravnomeran depozit po širini, da nam omogući da variramo visinu i brzinu leta i konfiguraciju, da pratimo teren, kako bi sasvim pouzdano obezbedili ravnomeran depozit. 

Alvirović objašnjava prednosti dronova treće generacije

"Bavili smo se i voćarstvom i vinogradarstvom, naročito kada su parcele na strvinama, kada nisu dovoljno zatravljene, možemo vršiti tretmane onda kada je recimo lozi ili nekom drugom voću potrebno u pravom trenutku. Ušteda je vidljiva i na količini tečnosti, ali i u utrošku vremena koje je potrebno za tretiranje", kaže Alvirović i dodaje da se samo u vremenu ostvaruje ušteda od 1,5 do dva puta.

Za šta sve mogu da se koriste dronovi u poljoprivredi?

"Tretman je ranije bio neravnomeran, nepouzdan i samo za specifične namene. Sada smo stigli dotle da ova tehnologija uz odgovarajuće snage dronova, odgovarajuće pripreme i načine rada omogućava da ostvari velike uštede."


Foto prilog


Tagovi

SUMP Pametna poljoprivreda Balint Ištvan Subrigacija Nikola Bjelić DJI Agras Stanko Oparnica Operation center Nebojša Balać Telematika Dejan Pavlović Agrodron Dronovi Momir Alvirović


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva


Partner

SUMP

Gagarinova 16A, 21000 Novi Sad, Srbija
tel: +381 64 5693 777, e-mail: info@sump.rs web: http://sump.rs/