Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • AgroRocks 2022
  • 17.10.2022. 12:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Brži traktor ili veći plug nisu rješenje za probleme 21. stoljeća, nego laptop

Lanac distribucije poljoprivrednih proizvoda je jako primitivan, zasniva se na brutalno velikom lancu koji je neučinkovit i krajnje neodrživ, upozorio je Tino Prosenik iz Grunteka, na panelu #Software u sklopu konferencije AgroRocks

Foto: Maja Celing Celić
  • 1.353
  • 235
  • 0

Poljoprivreda je tradicionalna industrija i vrlo tvrd orah za disrupciju (prekid, remećenje, op.a.), kakvu je, primjerice Netflix napravio filmskoj, a Uber taksi industriji. Da se i u agraru događaju takve promjene, pokazao je panel #Software, održan u sklopu konferencije o novim tehnologijama u agraru, AgroRocks 2022., a kojim je moderirala Mia Biberović, glavna urednica Netokracije, vodećeg tehnološkog online magazina. 

Izvršni direktor i osnivač tvrtke Vesela Motika, Sergej Lugović kao ključni problem u gospodarstvu Hrvatske vidi nedovoljno istraživanje i razvoj okruženja. "Jako nas zanima testirati, istraživati nove tehnologije. I što više to radimo vidimo da ima više neznanja", kaže Lugović koji se bavi urbanim, decentraliziranim načinom uzgoja. "Svaka posuda u kojoj se nešto uzgaja, može naći svoje tržište", pojašnjava urban grow platformu.

Žulj ne živi u oblaku, unatoč cloud rješenjima

A je li i Agrivi kao digitalno rješenje za poljoprivredna gospodarstva i proizvođače prehrambenih proizvoda, jedna od disruptivnih inovacija, pokušao je odgovoriti predsjednik uprave i osnivač te tvrtke, Matija Žulj koji se prije ovoga projekta bavio mobilnim oglašavanjem. Želio je, kaže raditi nešto što ima veći utjecaj te se okrenuo poljoprivredi koja ga inspirira. 

Žulj je želio upravljati plantažom kao biznisom

Prisjetio se kako je podigao high-tech plantažu borovnica, s dubinskim bunarom od sto metara, navodnjavanjem kap po kap, sve je automatizirao. "Tada sam shvatio da ako želim upravljati plantažom kao biznisom, potrebno mi je deset sustava, a to je bio nedostatak. I tada je krenula priča o Agriviju. Našli smo investitore koji su vjerovali u ovaj biznis, a do danas smo osigurali preko 10 milijuna eura investicija koje su usmjerene u istraživanje i razvoj", otkrio je. 

Iskustvo je ovdje od velikog značaja. "Kad ti mraz odnese urod, a voluharice pojedu korijenje, tada znaš s čim imaš posla. Treba to osjetiti. To mi je dalo mogućnost da ne živim u oblaku, iako isporučujemo cloud rješenja", našalio se. 

Potrebna je jednostavna komunikacija s potrošačima

Panel je otvorio i pitanje informatičke pismenosti i digitaliziranosti pojedinaca u poljoprivredi, jer, kako je istaknula Biberović, tek 25% domaćih poljoprivrednika zahtjev za potporom u APPRRR predalo je putem interneta. Ravnateljica HAPIH-a, Darja Sokolić ističe kako živimo u vremenu u kojem na tržište dolaze mlade generacije, dovoljno informacijski pismene, a u budućnosti se očekuje još veći njihov broj. 

Kada će ruralni prostor u potpunosti biti pokriven brzim internetom?

U ovoj agenciji pokušavaju pratiti trendove pa HAPIH već sada ima nekoliko e-rješenja, a Sokolić je najavila i nove usluge o klasifikaciji, ali i sigurnosti hrane. 

Slaže se s tezom da su informacije o sigurnosti hrane kompleksne i složene. "To je istina jer iza toga stoji znanost. Zato o tome treba razgovarati na bazičan način jer ljudi inače ne razumiju. Važno nam je da mi kao znanstvenici imamo legitimitet da na jednostavan način komuniciramo opasnosti koje dolaze s hranom", poručila je Sokolić dajući za primjer projekt o akrilamidu u hrani kojega je pokrenula EFSA-a, a rješenje hrvatske agencije je proglašeno najboljim jer je bilo razumljivo javnosti.

Sokolić je govorila o sigurnosti hrane

Podsjetila je i na aplikaciju HRana koja je jedinstvena u području sigurnosti hrane jer u realnom vremenu omogućava građanima tijekom 24 sata svih dana u godini promptnu informaciju o povlačenju ili opozivu proizvoda s tržišta za koje postoji rizik ili opasnost za zdravlje ljudi i životinja ili mogu štetno utjecati na okoliš. "Nisam primijetila da ju druge zemlje imaju", komentirala je. 

Hranu više popularizirati na internetu 

A koji su trendovi pretraživanja i oglašavanja hrane kod prodaje, saznali smo od izvršnog direktora i osnivača tvrtke Escape studio, Damira Podhorskog.  

Kaže kako je unazad nekoliko godina zabilježen veliki rast servisa koji povezuju ponuđače s potrošačima hrane, a riječ o povećanju od pet do deset puta. "Korona je posebno gurnula priču s naručivanjem hrane i pića. Trend u prodaji je na uzlaznoj putanji što se tiče digitalnih medija i interneta. Sve je više proizvođača hrane koji su prisutni na internetu", istaknuo je Podhorski dodajući da je bez obzira na to, hrana na internetu zapravo premalo zastupljena te da ju treba više popularizirati. 

Hranu treba više popularizirati, slažu se svi

"Kada pričamo o oranicama, proizvodnji, to toliko nije interesantno u sferi digitalnog marketinga, ali distribucija, predstavljanje i donošenje nekog komada mesa ili sira na stol krajnjeg potrošača, tu postoji puno više prilika nego se sada koriste", poručio je ovaj stručnjak. 

Model pretplate ispravio sve najgore u poljoprivrednoj proizvodnji

Tvrtka Gruntek ulazi u sferu takvih poslovnih rješenja, no njezin izvršni direktor i osnivač, Tino Prosenik kaže kako to u svijetu više nije nikakva inovacija. "Lanac distribucije poljoprivrednih proizvoda je jako primitivan, zasniva se na brutalno velikom lancu koji je neučinkovit i krajnje neodrživ. Zato je pravo rješenje direct to consumer (DTC) marketing, kada poduzeće prodaje proizvod ili usluge izravno kupcima, zaobilazeći treće strane, veletrgovce ili bilo koje druge posrednike", kategorički je izjavio dodajući kako se takva platforma u Hrvatskoj trebala pojaviti prije 20 godina.

"A nije zato jer se ljudi fokusiraju na rješavanje problema iz 21. stoljeća s rješenjima iz 20. Brži traktor ili veći plug nisu rješenje za probleme 21. stoljeća, nego laptop. Probleme koje imamo ne možemo rješavati na stare načine", poručio je Prosenik koji ulaže i u ekološku poljoprivredu za koju smatra da će imati sve veću bazu. 

"Ulagati u nešto za što već sada znamo da nije održivo - nema smisla. Sada treba ulagati u nešto što je budućnost", kaže ovaj poduzetnik čija tvrtka ima između 450 i 500 korisnika, dvostruko više nego 2021., a godinu očekuju završiti s 800 do 900 vrtova, što je oko tri i pol, do četiri puta više u odnosu na prošlu. Njihovo se poslovanje temelji na modelu pretplate za kojega Prosenik smatra da je onaj koji je ispravio sve najgore karakteristike poljoprivredne proizvodnje. 

Prosenik ulaže i u ekološku poljoprivredu (Foto: K.Pribisalić)

"Najbolje je to što protok novca dolazi linearno, kroz 12 mjeseci, a što je inače bolna točka za svakog poljoprivrednog proizvođača. Risk menadžment je prekrasan, po hektaru imate 130 do 150 korisnika, sav rizik se dijeli na diverzificirane kulture, i kao drugo, na broj korisnika, po maloj površini", priča on dodajući da je i profitna marža daleko veća. "Skraćuje se inače kataklizmičan lanac nabave gdje svi posrednici ubiru 80 do 85 posto marže", komentira dodajući da im je u planu lansirati prvi replicirani model u Beču, a kada dokažu validnost proizvoda na drugom tržištu, ići će, kaže, agresivno širenje po cijelom svijetu. 

Agronom prvi mora detektirati problem i dati rješenje

Nakon što su softverski stručnjaci suvereno plovili ovim panelom, na red je došla i Ivana Rendulić Jelušić, osnivačica i direktorica tvrtke Alti Agro koja se, možemo to tako reći, obrecnula na čitavu konferenciju kritiziravši kako su jedino ona uz još možda jednog do dva panelista - agronomi.

"Agronomi trebaju biti predvodnici ovakvih revolucija, digitalnog razvoja u poljoprivredi. I tu je priči kraj", rezolutno je rekla Rendulić Jelušić koja osim što se bavi digitalizacijom i novim tehnologijama, radi i u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kaže da je zahvaljujući znanju koje je  skupila kroz istraživački rad prilikom pisanja doktorata, pokrenula pilot projekt u kojem je ona kao agronom dobila mandat da upravlja s 5 kolega iz drugih sektora što govori, ističe, da je interdisciplinarnost u ovakvom poslu iznimno važna. "Agronomi su ti koji moraju znati koji problem trebaju riješiti novom tehnologijom, kako doći do rješenja i tko im treba na tom putu. Agronom mora znati problem korisnika, on ga bolje zna od onoga tko dolazi iz IT sektora. On je taj koji zna mogućnosti, rješenja i koga angažirati", navela je, a kasnije se ipak ispostavilo da je među panelistima ipak bilo više agronoma. 

Njezin se projekt bavi prikupljanjem podataka pomoću multispektralnog senzora, odnosno drona koji snima vinograd tvrtke Kutjevo koja im je jedan od partnera. "Plan je kroz softver kreirati jedinstvenu platformu koja će prikupiti i analizirati senzorske podatke te uz pomoć umjetne inteligencije kreirati model kojega smo nazvali Vineyard Angel, čuvar vinograda", kaže ova agronomkinja pojasnivši da će ono korisniku reći sve o trenutnom stanju u vinogradu i dati mu na osnovu prediktivnih modela, odnosno podataka koji su obrađeni na senzorima, preporuke agronoma, a što će kroz neko vrijeme biti automatizirano, kada se skupi dovoljan broj podataka. 

Agronomi moraju biti na prvoj crti, poručuje Rendulić Jelušić

"Nemoguće je da jedan manji vinogradar sve sam napravi, da bude i agronom, i vinar, podrumar, marketinški stručnjak – nemoguće je da on sve to poprati. Potrebno je jedno rješenje koje će dati odgovor što raditi u vinogradu, kada, s čim", kaže Rendulić Jelušić. 

Ključ je u partnerstvu 

Na nju se nadovezao i Prosenik dodajući kako je i on sam agronom po struci, no da su ga na fakultetu naučili samo da bude tehnolog što je odlično ako će se netko time baviti u životu, ali dalje od toga nema ništa. Kaže i kako je jedini financijski aspekt u poljoprivredi o kojem se govori i na koje svi smjeraju - poticaji. "Ako je fokus dobiti poticaj, a oni su po svojoj osnovnoj karakteristici zapravo poticanje neodrživosti. Nešto što ima više inputa ili outputa, ako moraš nadoštukat', onda je to humanitarni rad, a ne ekonomija", rekao je Prosenik, a Lugović doviknuo: "Socijalna pomoć!"

Također, Lugović smatra kako je funkcioniranje APPRRR-a, odnosno isplata potpora poljoprivrednicima, direktno uplitanje u tržište. Kaže kako je bolje rješenje ta sredstava preusmjeriti građanima pa neka ga oni potroše kod poljoprivrednika kod kojih žele.

Matija Žulj je za kraj istaknuo kako je ključ u partnerstvu jer nitko ne može napraviti sve sam. Kaže da je bitno prikupljanje podataka da bi znali efikasnost, a ako nemamo njih, nema ni sljedivosti. "Pitamo proizvođače koje su im najprofitabilnije sorte, oni ne znaju. Na bazična pitanja ne znaju odgovore. Ako nemamo podatke, nema sljedivosti, a kamoli govora o otisku ili zelenoj bilanci. Moramo gurati ljude prema tome."

Fiskalizirati poljoprivredu

"Da se samo time bavimo idućih deset godina napravili bismo iskorak u odnosu na posljednjih 50. Također, dok se poljoprivreda ne fiskalizira, nema napretka jer se ovako rade strategije na krivim podacima. Ako netko kaže da mu je problem 5 posto PDV-a, onda se ne treba baviti poljoprivredom", zaključio je panel Lugović. 

Organizatori ovog okupljanja dionika digitalizacije agrara su informacijski sustav Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske uz podršku Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, a pokrovitelji su tvrtke Jerković d.o.o., King ICT, Novocommerce international d.o.o. i ENNA energia naturalis. Događaj je sufinanciran iz Programa ruralnog razvoja RH.

 

Konferenciju u cijelosti pogledajte u videu:


Fotoprilog


Tagovi

AgroRocks Software Sergej Lugović Matija Žulj Tino Prosenik Damir Podhorski Gruntek Ivana Rendulić Jelušić Digitalna poljoprivreda Darja Sokolić


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

AgroRocks

31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]