Cernik 2023: Ovo kao da je Božić - nikad veća razmjena starih sorti

"Jeste vi posjetitelj ili nešto izlažete? Ako ste posjetitelj, ne možete još unutra", otvoreno mi je na ulazu rekao čovjek iz organizacijskog odbora tradicionalne manifestacije Sačuvajmo stare sorte "Cernik 2023". 

"Ja sam s udrugom OsVrt iz Osijeka, a i pišem za Agroklub", rekla sam pomalo zbunjeno. "Aha, što ne kažete, uđite", nasmijao se, a ubrzo sam saznala kako su prošle godine puštali posjetitelje prije samog otvorenja zbog čega je nastala velika gužva i prije nego su svi sudionici izložili na stolove svoje plemke, sjeme i druge proizvode. 

Bilo je sat vremena prije početka, zaljubljenici i čuvari starih sorti pažljivo su slagali svoje plemke, vrećice sa sjemenom, sadnice cvijeća na stolove smještene u velikoj sali društvenog doma. Muvala sam se okolo, fotografirala, nisam ni slutila što se događa vani. U 10 sati, kada su vrata doma otvorena za sve, ogromna masa ljudi ispunila je svaki pedalj. Bilo je teško doći do bilo kojeg stola.

Kao u Tvrđi na svetog Antu. Staro, mlado, djeca... 

Na mladima svijet ostaje

"Što trebate?", pitao je jedan kalemar mladića koji je s djevojkom ili suprugom, nikada neću saznati, stajao ispred njegovog stola. U lijevoj ruci je držao par plemki, a u drugoj prazne vrećice. "Ma ni ja više ne znam", zbunjeno je odgovorio, a ja sam ga zamolila za izjavu jer to dvoje mi je više izgledalo kao da im je mjesto na kakvoj gradskoj špici, a ne u Cerniku na razmjeni. "Joj, nemojte sada, poslije. Moram prvo sve obići, da uspijem pronaći sve što mi treba", iskreno je rekao pa iako smo se dogovorili za kasnije, izgubio mi se iz vida u toj masi ljudi. 

No, za razgovor je bio spreman Pero Martić koji je na razmjenu iz Ivanić Grada došao sa sinčićem Pavom. Kaže, ovo mu je druga godina da dolazi u Cernik. Još je u srednjoj školi, u svojoj okolici počeo skupljati stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća. 

"Ovo kao da je Božić, ima svakakvih sorti. U svom mjestu sam skupio svašta, ali ovo je neka druga sfera", nasmijao se mladi tata čija djeca jako vole voće kojega imaju čitavu godinu. No, njegov posao nema veze s voćarstvom. Ovaj medicinski tehničar koji radi u Zagrebu, a voćnjak osim u Ivanić Gradu ima i u rodnom Daruvaru, ljubav prema kalemljenju prenio je i na osmogodišnjeg Pavu kojeg je bilo jako zanimljivo promatrati kako gricka jabuku i prati što se događa.

Pitam ga je l' pomaže tati u voćnjaku. A on je, tako mali, već i kalemio. Dakle, čuvari, dok je Pave i očeva poput Pere Martića, nemate se zbog čega brinuti. 

Dokaz tome su i učeničke zadruge Lipovica iz Cernika i Brdo jabuka iz Adžamovaca koje su na svojim štandovima također ponudili plemke, sadnice cvijeća, sok i džem od jabuka te rukotvorine. 

"Naša škola ima voćnjak u kojem je oko 70 starih sorti jabuka. Djeca vole rad u zadruzi, samovoljno se uključuju. Trenutno traje rezidba, oni će skupljati grane", rekla je nastavnica Nikolina Jugović iz Adžamovaca dodavši da je voćnjak posadio profesor Ivo Dautović, a onda je došlo do ideje stvaranja zadruge koja će brinuti o nasadu.  

Iz 160 kilometara udaljenog mjesta Sveti Ivan Zelina sa suprugom i malim sinčićem je stigla i Matea Karabogdan. Dok je tata malenog dječaka nosio u naručju, kolica su ispunile sadnice kruške viljamovke, višnje, vinove loze, sjeme rajčice. "Došli smo po sadnice loze koju ne treba špricati. Razmjena je baš krasna, sa svima smo proćaskali, nije samo prodaj-kupi", nasmijala se Matea . 

Više nego dupli put, čak 400 kilometara potegnula je Istrijanka Anita Valković iz Rovinja. Kaže, puno je lijepoga čula o ovom događaju koji je sve veći i poznatiji. "Budući da sam mlada poljoprivrednica i počinjem se baviti uzgajanjem povrća, po mogućnosti ekološkog, ovdje imam idealan izbor samih sorti, ali i konekcija", kaže Anita koja uzgoj planira na hektaru zemlje u Marčani.

Osim povrća, planira uzgajati i industrijsku konoplju pa je ovo bila prilika da se upozna i s radom Centra za istraživanje društva iz Zaprešića, a ja sam ju uputila i na Maria Romulića iz Bilja u Baranji koji je ovom prilikom predstavio svoje proizvode od konoplje. Dakle, konekcije su ostvarene. 

Šarac: Mladi, vratite se djedovini

Bilo je ovo i mjesto susreta starih prijatelja, poznanika, osobnog upoznavanja onih koje pratimo na Facebooku. Tako sam ja ruku napokon stisnula Miroslavu Šarcu iz Rume u Srbiji. Kaže, nije ovdje prvi puta, a nada se ni posljednji. "Ovaj skup je nešto fenomenalno. Ne postoji ništa drugo s čime bi mogli da ga poredimo, ne samo u Hrvatskoj nego i u okolnim državama. Ja imam 48 godina, već sam prošao pola puta, mlađi ljudi koji će ovo videti, čuti, skrolovati na internetu, pročitati jedan pasus, ostat će im u sećanju", poetičan je Šarac i uživo.

Smatra kako je važno da se mladi ljudi na bilo koji način angažiraju u održanju poljoprivrede, bioraznolikosti, zdrave hrane, autohtnoih sorti, voća, povrća, usjeva. Da se dio njih vrati djedovini, tradicionalnim vrijednostima u smislu proizvodnje zdrave hrane. "To je i profitabilno i zdravo, kako psihički tako i fizički i duhovno", komentira i poručuje mladima da se vrate na svoju djedovinu.

"Vratite se na zemlju, zemlja je višestruko ljekovita, plodonosna, a daje i duhovni ambijent koji vam otvara nove puteve i načine razmišljanja", zaključio je Šarac. 

Kada se početna gužva smirila, otvorio se prostor pristupiti i samim kalemarima i drugim izlagačima. U središtu sale nalazio se stol oko kojega se okupljalo zaista puno ljudi, s puno pitanja na koja je spremno odgovarao Žarko Jorgovanović koji je na razmjenu došao iz Austrije, iz Burgenlanda, poznatijeg kao Gradišće u kojemu je voćarstvo jedna od važnijih grana poljoprivrede. 

Jorgovanović je donio plemke iz Austrije, ali i iz rodne Srbije. Ovako velik interes objašnjava time što su stare sorte otporne, pružaju veliku raznolikost, ali i to što su vrlo ukusne. "U trgovini možete kupiti četiri, pet vrsta, a ovdje ih je na stotine", komentira. On sam voće uzgaja, kaže, tek na pedeset ari (pola hektara) pa na jednom stablu ima i nekoliko sorti. Otkriva i da u tom dijelu države ima gradskih parkova u kojima su posađene samo stare vrste voća. 

Muški su tražili "Amerikanca" 

Za prići štandu Trudi Boršoš koja je i ove godine donijela više od 1.000 paketića sjemena starih sorti rajčice, zaista je trebalo vremena. Pomislila sam da se neće raščistiti sve dok ne podijeli i zadnji paketić. 

Kaže, drago joj je što je interes ovako velik, a posebno je istaknula kako čak 80 posto muških koji su taj dan došli za njezin stol najviše traži - Amerikanca. "Ovo je prva godina kako govorim ljudima da skupe sjeme i vrate ga nagodinu. Ne meni, ja ga imam dovoljno, ali da možemo proslijediti drugima", poručila je Trudi koja svake godine posije 400 sorti rajčice. Uz sjeme, zainteresirani su dobili i savjet oko uzgoja, a ja, paketić sorte Pink Jugoslavija i naravno, Amerikanca.

Među izlagačima je svoje mjesto zauzeo i Mario Juretić iz Garešnice koji je predstavio sjeme starih sorti kukuruza i grahorica. Kaže kako petu godinu izlaže u Cerniku, a nešto slično, odnosno razmjenu presadnica povrća planira ove godine organizirati i u Garešnici. "Na početku su se razmjenjivale samo plemke, a mi smo došli s kukuruzom, grahom i žitaricama. Bili smo pravi hit", prisjeća se istaknuvši važnost suradnje među čuvarima starih sorti. 

Posljednju riječ dajemo Đorđu Dokmanović iz Vukelića u Gorskom kotaru, prekaljenom voćaru i kalemaru koji smatra da razmjenu treba staviti na višu razinu. "Nadam se da će ovaj današnji skup napokon probuditi interes države. Ovo je očuvanje nacionalne baštine i na to treba gledati kao na, primjerice, UNESCO zaštitu. Treba pokrenuti EU projekt, dići kolekcijski nasad od pet hektara koji bi imao zaposlenike i koji bi bio siguran", poručio je Dokmanović, a mi se nadamo da će ga netko i čuti. 

I za kraj, ne možemo ne spomenuti događaj koji je također obilježio ovogodišnje okupljanje. Naime, taj je dan, možda od velikog uzbuđenja i napora oko organizacije, Vjeko Hudolin, veliki zaljubljenik u stare sorte i priznati novinar koji piše i za naš Agroklub, završio u bolnici. Njegovo je veliko srce toga dana jače zatreptalo. Mi mu želimo da se što prije oporavi, vrati u svoj voćnjak i na stranice našeg portala.