Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište
  • 23.04.2019. 16:00

Da li malim preduzetnicima učešće na sajmu znači i veći broj kupaca?!

U vreme kada je teško doći do kupca u konkurenciji velikih trgovinskih lanaca i industrijskih proizvoda, jedan od načina da se uspešni mali preduzetnici predstave javnosti je učešće na sajmovima. Sajam kolubarske regije neguje tradiciju da 80 odsto izlagača bude iz oblasti proizvodnje.

Foto: Sanja Dovečer
  • 108
  • 4
  • 0

Borba sa konkurencijom kao i put do kupca je za male preduzetnike sve veći izazov. Prozivođači se snalaze i pokušavaju da pronađu put do kupca. Neki godinama izlažu na raznim vrstama manifestacija, među kojima je i Lepo polje iz Ljiga jedan od najpoznatijih rasadnika u Srbiji, koji svoje proizvode izlaže na Sajmu privrede zapadne Srbije SPREG od osnivanja ove manifestacije. 

Ponosni su kažu na to što se ne bave uvozom biljaka. Biljke gaje na tradicionalan način, a cilj im je da posetilac na jednom mestu pronađe sve što je potrebno da dvorište postane mesto za odmor i uživanja. 

"Rasadnik Lepo polje postoji četiri decenije i to je porodični posao. Mi pratimo međunarodne trendove, i trudimo se da imamo sve ono što je hit u Evropi, a 80 odsto sadnica proizvodimo sami. Rasadnik je na površini od 10 hektara, a o sadnicama se brinu i mladi inženjeri hortikulture koji posle završenog fakulteta rade kod nas, uče posao, a često za svoj rad i uređenje prostora dobijaju nagrade," kaže Dragan Gajić vlasnik rasadnika Lepo polje.

Kruška viljamovka u čokoladi u više od 700 prodavnica u Srbiji

Domaćinstvo Gorana Simića iz Gornjeg Crniljeva kod Osečine primer je da se šljiva ne koristi samo kao sušena ili prerađena u džem ili rakiju, već da od nje može nastati prava poslastica - čokoladirana šljiva. 

"Godišnje preradimo oko dvesta tona robe u toku jedne godine i to suve šljive sa i bez košpice," kaže Goran Simić. Ideju je dao sin, Darko koji je za diplomski rad izabrao čokoladiranje suve šljive.

"Posao smo kasnije proširili i na čokoladiranu kajsiju i smokvu, a danas imamo 12 vrsta čokoladnih proizvoda. Imamo i suve šljive punjene orasima, lešnicima, bademima. Posebno je interesantna suva kruška viljamovka u čokoladi. Naši proizvodi mogu se naći širom Srbije u preko 700 prodavnica i mi smo prezadovoljni", kaže Simić.

Za dobar sir i kajmak uvek ima kupaca

Mlekara Kačarević iz Mionice svoje proizvode, sir i kajmak, pravi po tradicionalnoj recepturi od svežeg mleka i bez ikakvih dodataka. 

Sir i kajmak, po tradicionalnoj recepturi (Foto: Sanja Dovečer)

"Pored mladog kajmaka, tvrdog sira i surutke, kupci su zainteresovani za papriku u pavlaci, ali je mnogima zanimljiv i sir sa paprikom", kaže Jelena Kačarević. Inače, trgovinom mlečnim proizvodima bave se već 13 godina, a sir i kajmak počeli su da proizvode i to po tradicionalnoj recepturi, tek pre pet godina. "Dosta ulaganja je bilo, u danas, prepoznatljivu ambalažu, a dnevna proizvodnja mleka je preko 2,5 hiljade litara i sve količine se prerade u sir i kajmak."

Sajam prilika da se nauče i stari zanati 

Zoran Slijepčević je inženjer tekstila, a od pre desetak godina bavi se i tkanjem i ima registrovanu zanatsku radnju Tkač u Zrenjaninu. Pored izrade tkanina svoju veštinu prenosi i na one mlađe, ali kaže i da ima dosta starijih koji se odlučuju da se oprobaju u tkačkom zanatu. 

"Ove godine na sajmu učestvujem na štandu Opšteg udruženja preduzetnika gde su predstavljene zanatlije i privrednici iz Zrenjanina, a ja predstavljam jedan stari zanat, ručno tkanje i posetioci uživo mogu da vide ne samo ono što je već urađeno, nego i da učestvuju u stvaranju jedne nove rukotvorine. Moji proizvodi su od prirodnih materijala, pamuka i vune  i od njih izrađujem šalove, prostirke, prekrivače i sve je to urađeno na ručnom razboju. Ovaj sajamski razboj je malih dimenzija i prenosiv, a u svojoj radnji mi služi da se na njemu obučavaju deca, ali generalno radim na velikim razbojima. Ovo je jedan prelep zanat i mislim da bismo mnogo bolje mogli da iskoristimo bogatu tradiciju u narodnoj radinosti", napominje Zoran.

Učešće na sajmu nije dovoljno

Pored toga što tka, za decu, ali i one starije organizuje obuku gde mu je, kaže, cilj da ukaže na sve greške koje mogu da se naprave prilikom građenja osnove i da se na vreme uoče i isprave, kako bi na kraju imali lepu i pravilnu tkaninu. Slijepčević nam kaže i da se u svom radu rukovodi izrekom Svetog vladike Nikolaja Velimirovića koji je baš iz valjevskog kraja i koja kaže: "Šta god tkaš, vezuj konce za nebo". 

Zoran pored izrade tkanina svoju veštinu prenosi i na one mlađe (Foto: Sanja Dovečer)

"Tako i ja u svom radu pokušavam da prikažem svu lepotu narodnog izražavanja, kroz tkanine koje su ručno rađene. Najveći mi je problem kao i svim zanatlijama plasman proizvoda jer nemamo prodavnice, nego se pojavljujemo ovako po sajmovima i vašarima, ali to nije dovoljno. Ovaj posao  se oslanja na našu bogatu tradiciju i mislim da bi mogla bolje da se iskoristi na stranom tržištu, gde je već uočeno bogatstvo našeg folklora," zaključuje Zoran. 

Ovogdišnji sajam SPREG održan je pod slonom  "Uvek za dobar posao" i bio je šesnaesti po redu. Ukupno je bilo 206 izlagača na oko 5.000 kvadrata izložbenog prostora iz više od 60 mesta i gradova Srbije. Tokom tri dana trajanja Sajam je posetilo oko 20.000 posetilaca.


Tagovi

Sajam SPREG Dragan Gajić Jelena Kačarević Zoran Slijepčević Goran Simić


Autorka

Sanja Dovečer

Više [+]

Novinarka sa dvodecenijskim iskustvom. Upoznata sa stanjem i kretanjima u oblasti poljoprivrede na području Valjeva.