Gdje su naše ruralne poduzetnice?

Da su podržavajuća okolina, konzultantstvo, uzori, kontakti i znanje o izvorima financijskih sredstava osnovni preduvjeti za ulazak žena u poduzetništvo - moglo se čuti na stručnom skupu pod nazivom Novi pristup poduzetništvu žena u ruralnim krajevima, održanom 4. listopada u sklopu Osječkog jesenskog sajma. HIMRA - Hrvatska info mreža ruralnih animatora i LEADER mreža Hrvatske organizatori su stručnog skupa, realiziranog pod pokroviteljstvom Povjerenstva za ravnopravnost spolova Osječko-baranjske županije, Osječko-baranjske županije i grada Osijeka, koji je okupio brojne znatiželjnike i buduće poduzetnike te ih približio vodećim savjetnicima sektora poduzetništva.

Graditi mrežu poznanstava

Da su žene poduzetnice itekako vrijedan dio poduzetničkog kotača naše okoline, istaknula je Darija Krstić, voditeljica Centra za poduzetništvo u Osijeku, jednog od prvih centara koji su započeli s poticanjem obrazovanja za poduzetništvo i poduzetništva žena.

"Postoje razlike između muškog i ženskog poduzetništva. Žene u pravilu počinju u malim tvrtkama i češće odabiru rad od kuće, započinju posao s manje kapitala i imaju veći strah od neuspjeha nego muškarci. S druge strane, muškarci su ti koji su češće sudjeluju na neformalnim edukacijama, budući da žene često nemaju potporu poslodavaca, često nemaju dovoljno financijskih sredstava, a uz to posao moraju uskladiti i s vremenom za obitelj", pojasnila je Krstić.

Centar za poduzetništvo Osijek djeluje od 1997. godine te se pokazao kao neprocjenjiv izvor informacija osobama koje kreću u svijet poduzetništva. Poslove savjetovanja u Centru svakodnevno obavlja najmanje troje savjetnika, a oformljen je i besplatni broj telefona.

"Jedan od motivirajućih faktora za ulazak u poduzetništvo svakako je poslovno znanje i samopouzdanje, ali i poslovni kontakti, odnosno mreža poznanstava. Mreža poznanstava je vrlo bitna, kao i komunikacija, u kojoj uvijek treba krenuti s poštovanjem", naglasila je Kristić.

Poticanje entuzijazma i vjere u promjene

S problemima žena u ruralnim područjima brojne je nazočne upoznala Biljana Orsić, voditeljica Poduzetničkog centra Općine Erdut. Provedena analiza demografskog stanja ukazala je na brojne probleme koji trenutno muče ruralno stanovništvo Općine Erdut. Naime, najveći dio ženskog stanovništva, odnosno 30% nalazi se u rasponu od 51 do 70 godina, a bez prihoda je čak 40% žena, što čini ovu statistiku zabrinjavajućom.

"Nedostatak kapaciteta, kao i manjak korištenja promidžbenih alata jedni su od najčešćih problema na koje nailazimo kod poduzetnika Općine Erdut. Ipak, možemo se pohvaliti brojnim primjerima dobre prakse, u kojima se donose predivne poslovne priče žena poduzetnica iz ruralnih sredina. Ono na čemu svakako treba inzistirati jest izgradnja samopouzdanja i poslovno planiranje", zaključila je Orsić.

O ženama u poljoprivredi i ruralnoj ekonomiji te inicijativama za samozapošljavanje govorila je Snježana Tolić, predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku te inicijator i osnivač Udruge HIMRA – Hrvatske mreže ruralnih animatora. Udruga je osnovana u srpnju prošle godine kako bi se potaknuo razvoj ruralne ekonomije s naglaskom na samozapošljavanje i socijalno uključivanje. Snježana Tolić tom je prilikom naglasila,

"Važno je zaposliti i zadržati mlade ljude na selu, a projekt THE HERA NET, u sklopu kojeg i oformljena Udruga HIMRA proglašen je jednim od najboljih projekata sa ciljem zapošljavanja. Cilj nam je da budemo potpora LAG-ovima, lokalnoj zajednici i građanima u ruralnom području."

Etično bankarstvo

Krešimir Prevendar iz bankarskog sektora okupljene je na stručnom skupu upoznao s pojmom etičnog bankarstva, novim modelom bankarstva na našem području. Etično se financiranje ruralnog razvoja temelji na štednji korisnika kao izvoru kapitala, a budući da primjenom ovakvog modela banka pripada njezinim klijentima, to banci omogućuje lokalno djelovanje. U cijelom je modelu naglašena važnost zadrugarstva te društveno poduzetništvo kao temelj društvenog rasta.

Nakon stručnih izlaganja održan je okrugli stol, prilikom čega su svi zainteresirani imali mogućnost da im vrhunski savjetnici iz svojih područja djelovanja pruže odgovore na postavljena pitanja. Okupljenima su za sva pitanja i savjete na raspolaganju bili Jadranka Deže, predstojnik Zavoda za agroekonomiku Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Lidija Maurović Košćak, projektni menadžer te Goran Jelinić predsjednik LAG-a Posavina.

Gdje su naše ruralne poduzetnice? Svuda oko nas, samo se ti dobri primjeri rijetko navode, a upravo ih je potrebno spominjati što više. Kada se govori o važnosti ženskog poduzetništva u ruralnim krajevima Hrvatske, važno je imati na umu da je najbolji mladi poduzetnik, odnosno poduzetnica ove godine upravo izabrana mlada žena, Martina Petrović iz Vukojevaca kod Našica.

Foto: Davor Javorović/PIXSELL